Пређи на главни садржај

Vlakna u mladosti, zdravlje u starosti


Nova studija o važnosti zdrave ishrane. Treba izbegavati prerađenu hranu, jer je ona, iako često bogata vlaknima, veoma kalorična i ima mnogo soli.






Nova studija je dokazala da ćemo, ukoliko se u mladosti hranimo zdravo, starost dočekati mnogo zdraviji. Američki naučnici otkrili su da mlade i sredovečne osobe, ukoliko jedu hranu bogatu vlaknima, u starosti imaju znatno manje šansi da dobiju neku srčanu bolest. 
Najviše koristi od hrane bogate vlaknima imali su ispitanici starosti od 20 do 59 godina, pa treba znati da osoba koja počne da se hrani zdravo tek u starosti time neće doprineti zdravlju, jer tada je već prekasno. Dakle, treba početi na vreme. 
Stručnjaci kažu da je za optimalno funkcionisanje organizma potrebno jesti od 25-35 grama vlakana. Međutim, Evropljani trenutno konzumiraju samo 12-15 grama. Takođe, treba izbegavati prerađenu hranu, jer je ona, iako često bogata vlaknima, veoma kalorična i ima mnogo soli. Ishrana bogata vlaknima doprinosi smanjenju težine, holesterola i visokog krvnog pritiska, a upravo to su glavni faktori koji povećavaju rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. 
Ona, takođe, štiti od raka debelog creva, smanjuje rizik od infekcija i bolesti disajnih puteva. Vlaknima su bogate integralne žitarice, orašasti plodovi, semenke, voće i povrće.
Autor studije, dr Hongjan Ning, koristio je anketu istraživanja nacionalnog zdravlja i ishrane da bi na uzorku od 11.000 ispitanika, proučio rizične faktore i formulu za predviđanje doživotnog rizika za kardiovaskularne bolesti.
Ustanovljena je i veza između ishrane bogate vlaknima i smrtnosti, pa nema sumnje u to da bi svako od nas, što pre, trebalo da promeni svoje prehrambene navike i u svakodnevnu ishranu uvede namirnice koje su garancija za dug i zdrav život.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...