Пређи на главни садржај

Vlakna u mladosti, zdravlje u starosti


Nova studija o važnosti zdrave ishrane. Treba izbegavati prerađenu hranu, jer je ona, iako često bogata vlaknima, veoma kalorična i ima mnogo soli.






Nova studija je dokazala da ćemo, ukoliko se u mladosti hranimo zdravo, starost dočekati mnogo zdraviji. Američki naučnici otkrili su da mlade i sredovečne osobe, ukoliko jedu hranu bogatu vlaknima, u starosti imaju znatno manje šansi da dobiju neku srčanu bolest. 
Najviše koristi od hrane bogate vlaknima imali su ispitanici starosti od 20 do 59 godina, pa treba znati da osoba koja počne da se hrani zdravo tek u starosti time neće doprineti zdravlju, jer tada je već prekasno. Dakle, treba početi na vreme. 
Stručnjaci kažu da je za optimalno funkcionisanje organizma potrebno jesti od 25-35 grama vlakana. Međutim, Evropljani trenutno konzumiraju samo 12-15 grama. Takođe, treba izbegavati prerađenu hranu, jer je ona, iako često bogata vlaknima, veoma kalorična i ima mnogo soli. Ishrana bogata vlaknima doprinosi smanjenju težine, holesterola i visokog krvnog pritiska, a upravo to su glavni faktori koji povećavaju rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. 
Ona, takođe, štiti od raka debelog creva, smanjuje rizik od infekcija i bolesti disajnih puteva. Vlaknima su bogate integralne žitarice, orašasti plodovi, semenke, voće i povrće.
Autor studije, dr Hongjan Ning, koristio je anketu istraživanja nacionalnog zdravlja i ishrane da bi na uzorku od 11.000 ispitanika, proučio rizične faktore i formulu za predviđanje doživotnog rizika za kardiovaskularne bolesti.
Ustanovljena je i veza između ishrane bogate vlaknima i smrtnosti, pa nema sumnje u to da bi svako od nas, što pre, trebalo da promeni svoje prehrambene navike i u svakodnevnu ishranu uvede namirnice koje su garancija za dug i zdrav život.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...