Пређи на главни садржај

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma




Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi. 


Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar.

Štiti srce
Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa da shvatite da ćete, ukoliko uvrstite ovu žitaricu u ishranu, umnogome smanjiti rizik od srčanih oboljenja.

Umanjuje holesterol
Rezultati istraživanja dr Džejmsa Andersona, nutricioniste s Univerziteta u Kentakiju, pokazali su da osnovu strukture ćelijskog zida ovsa čini složeni ugljeni hidrat beta-glukan koji se vezuje za receptore ćelija imunološkog sistema, aktivira ih i čini ih sposobnim za borbu s virusima, bakterijama, odumrlim ćelijama, tumorima i teškim metalima koji dospevaju u organizam. Beta-glukan je ujedno i razgradivo biljno vlakno koje snižava holesterol. Šolja od 250 grama kuvanih ovsenih mekinja dnevno, šolja i po kuvane ovsene kaše ili tri pakovanja instant ovsene kaše sadrže istu količinu beta-glukana koji može da smanji nivo holesterola u krvi za oko pet odsto, a samim tim i rizik od infarkta za oko 10 odsto. Zahvaljajući tim podacima, ovsene mekinje su postale veoma popularne u svetu osamdesetih godina prošlog veka.

Dnevna porcija
Nutricionisti kažu da bi bilo idealno ako biste unosili 10 grama biljnih vlakana dnevno, a u 100 grama ovsa ih ima čak 11 grama.

Nutritivne vrednosti
Količina 100 g
Kalorije 389
Masti 7 g
Holesterol 0 mg
Natrijum 2 mg
Ugljeni hidrati 66 g
Proteini 17 g
Snižava pritisak
Ovas je dragocen i za održavanje optimalnog krvnog pritiska. Antioksidanti koje sadrži sprečavaju oksidaciju holesterola, koja se događa kad pritisak skoči i u organizmu se poveća broj štetnih slobodnih radikala. U tom slučaju dolazi do oksidacije čestica holesterola i on se lepi za zidove krvnih sudova.

Topi kilograme
Biljna vlakna formiraju i želatinasti sloj na zidovima želuca koji usporava varenje, što je najvažnije za smanjenje šećera u krvi, i pruža duži osećaj sitosti. Jedna do dve kašike ovsenih mekinja dnevno pomoći će u gubljenju kilograma. Isto je i sa ovsenim pahuljicama, koje inače sadrže više biljnih vlakana nego instant kaša od ovsa. Ova kaša je često dodatno obogaćena šećerom kao i svi instant proizvodi, a ukoliko je tako, taj podatak treba da piše na pakovanju.
 

Kulinarski saveti

• Obogatite peciva i kolače biljnim vlaknima: zamenite 125 grama običnog brašna istom količinom ovsenog brašna.
• Imate ovas u zrnu, a treba vam brašno? Usitnite ga u blenderu ili multipraktiku.
• Ukus ovsenih pahuljica pojačaćete kada ih ispečete. Rasporedite ih u pleh i sušite ih 3–5 minuta na 180 stepeni.
• Napravite sami ovsenu kašu – pomešajte pola šolje od 250 grama ovsenih mekinja, 2 kašike suvog grožđa, kašiku pšeničnih klica, kašičicu smeđeg šećera, četvrt kašičice cimeta i prstohvat soli.


Probajte nešto novo

Ovseni kolač s borovnicama
Potrebno je
100 g ovsenih pahuljica samlevenih u blenderu, 150 g integralnog pšeničnog brašna, 55 g šećera, 2 kašičice praška za pecivo, pola kašičice sode bikarbone, malo soli, 250 ml jogurta s malim procentom masnoće, 2 kašike ulja, 125 g borovnica, kašičica rendane limunove kore
Priprema
Zagrejte rernu na 200 stepeni i podmažite pleh uljem. Sjedinite ovseno i pšenično brašno, šećer, prašak za pecivo, sodu bikarbonu i so. U drugom sudu pomešajte jogurt i ulje. Usred brašna napravite udubljenje i sipajte jogurt pomešan s uljem. Dodajte borovnice i koru limuna i mešajte dok se svi sastojci ne sjedine. Oblikujte 12 kolačića i slažite ih u pleh. Pecite dok ne poprime svetlosmeđu boju (12–15 minuta).

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...