Пређи на главни садржај

ŠLJIVA - MALA LEKOVITA VOĆKA






Kada se pomene šljiva, prve asocijacije na nju su šljivovica i "srpski brend". Obično zaboravljamo da je šljiva veoma korisna namirnica i da u sebi ima dosta lekovitih sastojaka.

Šljiva potiče iz roda Prunus, kom pripadaju breskva, kajsija, nektarina, višnja i trešnja. Latinski naziv joj je Prunus domestica, a smatra se da poreklo vodi sa obala Kaspijskog mora.

Šljiva se gaji u celom svetu, a najveći proizvođači su Rusija, Kina, SAD i Rumunija. Srbija spada u značajne proizvođače šljiva u svetu. U našim krajevima sveža šljiva može se jesti od maja do oktobra.

Postoji preko 2000 vrsta šljiva nastalih ukrštanjem, šljive raznih veličina, različitih ukusa i raznih boja i nijansi: plave, zelene, bele, žute, crvene, narandžaste...

Lekoviti i korisni sastojci

Plod šljive sadrži malo kalorija (oko 40), tako da je pogodan za dijetalnu ishranu, kao diuretik, za čišćenje organizma, ali sadrži i mnoge korisne supstance:

* beta karotin
* biljna vlakna
* biljne masti
* biljne hormone
* vitamine B grupe
* vitamin C
* vitamin E
* vitamin K
* gvožđe
* eterična ulja
* kalijum
* kalcijum
* magnezijum
* mineralne soli
* oksalate
* organske kisline
* fenole
* ugljene hidrate
* celulozu
* šećer (prirodni)

Šljiva u ishrani

Za ishranu se koristi sveža ili sušena šljiva, a ne koštica.

Pored sveže i sušene šljive, preporučujemo i džem, marmeladu, pekmez, slatko, kompot i sok od šljive, jer se mogu koristiti tokom cele godine.

Sušene šljive su izvor korisnih sastojaka, mogu se jesti tokom cele godine, a od njih se pravi i veoma ukusan kompot.

Iako šljivovicu kao alkoholno piće ne preporučujemo za zdravu ishranu, obloge od šljivovice, komovice ili prepečenice pomažu protiv mnogih bolesti i tegoba (povišena temperatura, bolovi u zglobovima, reuma...).

Lekovito dejstvo

Šljiva veoma povoljno deluje na organizam kod sledećih bolesti i tegoba:

* akne
* anemija
* astma
* arteroskleroza
* bolesti zuba i usne šupljine
* bolesti srca i krvnih sudova
* bronhitis
* bubuljice
* gojaznost
* groznica (usled povišene temperature)
* gubitak pamćenja
* depresija
* dijabetes
* ekcem
* zatvor (opstipacija)
* kašalj
* mučnina i povraćanje
* neke vrste raka (prevencija i lečenje)
* nervoza
* pad imuniteta
* povišeni nivo holesterola
* pojava bora na koži
* prehlade i grip
* problemi sa bubrezima, bešikom i mokraćnim kanalima
* problemi sa zglobovima i kičmom
* problemi sa nervima
* problemi sa crevima i organima za varenje
* problemi sa krvnim pritiskom
* problemi sa metabolizmom
* problemi sa jetrom
* protiv starenja
* razne infekcija
* reumatska oboljenja
* sinuzitis
* stomačna mučnina
* skorbut
* stres
* uganuća i istegnuća
* upale kože i svrab (osip)
* herpes
* hronični umor
* celulit
* šlog

Sveže i sušene šljive i kompot od šljiva mogu se koristiti kao diuretik.

Osobe koje imaju problema sa bubrezima ili imaju bolove u žuči trebalo bi da jedu šljive u veoma malim količinama.

Šljiva krvne sudove čiste od masnih naslaga.

Šljiva deluje kao moćan antioksidant, protiv slobodnih radikala.

Preporuka

Iz navedenog se vidi da sveže ili suve šljive treba koristiti u ishrani, ali i da su kompot, sok ili džem od šljiva bogati korisnim i lekovitim sastojcima.

Šljiva je korisno voće i prirodni lek za prevenciju i lečenje mnogih bolesti, ali, naravno, ne treba preterivati sa količinama.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...