Пређи на главни садржај

ŠLJIVA - MALA LEKOVITA VOĆKA






Kada se pomene šljiva, prve asocijacije na nju su šljivovica i "srpski brend". Obično zaboravljamo da je šljiva veoma korisna namirnica i da u sebi ima dosta lekovitih sastojaka.

Šljiva potiče iz roda Prunus, kom pripadaju breskva, kajsija, nektarina, višnja i trešnja. Latinski naziv joj je Prunus domestica, a smatra se da poreklo vodi sa obala Kaspijskog mora.

Šljiva se gaji u celom svetu, a najveći proizvođači su Rusija, Kina, SAD i Rumunija. Srbija spada u značajne proizvođače šljiva u svetu. U našim krajevima sveža šljiva može se jesti od maja do oktobra.

Postoji preko 2000 vrsta šljiva nastalih ukrštanjem, šljive raznih veličina, različitih ukusa i raznih boja i nijansi: plave, zelene, bele, žute, crvene, narandžaste...

Lekoviti i korisni sastojci

Plod šljive sadrži malo kalorija (oko 40), tako da je pogodan za dijetalnu ishranu, kao diuretik, za čišćenje organizma, ali sadrži i mnoge korisne supstance:

* beta karotin
* biljna vlakna
* biljne masti
* biljne hormone
* vitamine B grupe
* vitamin C
* vitamin E
* vitamin K
* gvožđe
* eterična ulja
* kalijum
* kalcijum
* magnezijum
* mineralne soli
* oksalate
* organske kisline
* fenole
* ugljene hidrate
* celulozu
* šećer (prirodni)

Šljiva u ishrani

Za ishranu se koristi sveža ili sušena šljiva, a ne koštica.

Pored sveže i sušene šljive, preporučujemo i džem, marmeladu, pekmez, slatko, kompot i sok od šljive, jer se mogu koristiti tokom cele godine.

Sušene šljive su izvor korisnih sastojaka, mogu se jesti tokom cele godine, a od njih se pravi i veoma ukusan kompot.

Iako šljivovicu kao alkoholno piće ne preporučujemo za zdravu ishranu, obloge od šljivovice, komovice ili prepečenice pomažu protiv mnogih bolesti i tegoba (povišena temperatura, bolovi u zglobovima, reuma...).

Lekovito dejstvo

Šljiva veoma povoljno deluje na organizam kod sledećih bolesti i tegoba:

* akne
* anemija
* astma
* arteroskleroza
* bolesti zuba i usne šupljine
* bolesti srca i krvnih sudova
* bronhitis
* bubuljice
* gojaznost
* groznica (usled povišene temperature)
* gubitak pamćenja
* depresija
* dijabetes
* ekcem
* zatvor (opstipacija)
* kašalj
* mučnina i povraćanje
* neke vrste raka (prevencija i lečenje)
* nervoza
* pad imuniteta
* povišeni nivo holesterola
* pojava bora na koži
* prehlade i grip
* problemi sa bubrezima, bešikom i mokraćnim kanalima
* problemi sa zglobovima i kičmom
* problemi sa nervima
* problemi sa crevima i organima za varenje
* problemi sa krvnim pritiskom
* problemi sa metabolizmom
* problemi sa jetrom
* protiv starenja
* razne infekcija
* reumatska oboljenja
* sinuzitis
* stomačna mučnina
* skorbut
* stres
* uganuća i istegnuća
* upale kože i svrab (osip)
* herpes
* hronični umor
* celulit
* šlog

Sveže i sušene šljive i kompot od šljiva mogu se koristiti kao diuretik.

Osobe koje imaju problema sa bubrezima ili imaju bolove u žuči trebalo bi da jedu šljive u veoma malim količinama.

Šljiva krvne sudove čiste od masnih naslaga.

Šljiva deluje kao moćan antioksidant, protiv slobodnih radikala.

Preporuka

Iz navedenog se vidi da sveže ili suve šljive treba koristiti u ishrani, ali i da su kompot, sok ili džem od šljiva bogati korisnim i lekovitim sastojcima.

Šljiva je korisno voće i prirodni lek za prevenciju i lečenje mnogih bolesti, ali, naravno, ne treba preterivati sa količinama.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.