Пређи на главни садржај

Gljiva koja prija srcu




Jedno od najzapaženijih dejstava gljive Cordyceps sinensis i u tradicionalnoj i u modernoj medicini jeste njen uticaj na stabilizaciju pulsa i na ispravljanje srčane aritmije. Ova gljiva danas u Kini predstavlja jednu od prvih linija odbrane u lečenju ozbiljnih oboljenja te vrste.
Kineski carevi su pridavali veliki značaj Cordycepsu, smatrajući ga Božjim darom koji omogućava dugovečnost. Takav ugled Cordyceps je stekao zahvaljujući njegovom specifičnom sastavu. U njegovom sastavu se nalazi 77 mikro- i makroelemenata, više od 80 tipova fermenata, aminokiselina, nezasićenih masnih kiselina itd. Bogat je beta-karotinom, vitaminima E i C, mineralima selenom i cinkom, koenzimom Q10, imunomodelirajućim polisaharidima i raznim drugim supstancama, usled čega ima jako antioksidantno dejstvo.

Istraživanja pokazuju: jača srceIako je mehanizam dejstva Cordycepsa u kontroli aritmije samo delimično poznat, smatra se da ga, bar jednim delom, pokreće prisustvo adenozina (Pelleg i ostali, 1990). Cordyceps sadrži značajnu količinu adenozina, deoksiadenozina i sličnih nukleotida. Dokazano je da ova jedinjenja imaju veliki pozitivan efekat na koronarnu i cerebralnu cirkulaciju (Toda i ostali, 1982); (Bern 1980); Premda nijedan drugi lek ili biljka nemaju podjednako dejstvo kod svih pacijenata, retki su slučajevi u kojima se aritmija nije poboljšala nakon dodavanja Cordycepsa klasičnoj terapiji. Nisu zabeleženi negativni efekti Cordycepsa kod pacijenata sa aritmijom i čini se da je zbog svoje netoksičnosti izvanredan izbor u lečenju ovih bolesti.
Cordyceps se tradicionalno koristi i za ublažavanje posledica moždanog udara. Istraživanja ukazuju i na njegovo značajno dejstvo na jačanje krvnih sudova, te pozitivnog doprinosa u sprečavanju moždanog udara i infarkta.

Odličan za starije i sportisteCordyceps danas u svetu najčešće koriste dve grupe konzumenata: sportisti i ljudi u odmaklim godinama.
Sportisti su počeli da ga koriste nakon publiciteta izazvanog uspehom kineskog ženskog atletskog tima na Kineskim državnim igrama 1993., koji je oborio 9 svetskih rekorda, i to sa zapanjujućom razlikom u odnosu na prethodne! Sportski zvaničnici su sumnjali da se radi o korišćenju droga koje dovode do poboljšanja rezultata, sve dok trener kineskih sportistkinja nije otkrio da je tajna njihovog uspeha u Cordycepsu koji su ove sportistkinje redovno konzumirale.
Naučna istraživanja su nedavno utvrdila da sa konzumiranjem Cordycepsa dolazi do povećanja nivoa ATP-a u ćelijama, što zapravo podrazumeva stvarno povećanje energije, za razliku od prividnog povećanja energije do kojeg dolazi kada se konzumiraju stimulansi centralnog nervnog sistema, poput kofeina, efedrina ili amfetamina. Uzimajući lekove poput amfetamina, pacijenti imaju privid viška energije, pošto ovi lekovi utiču na centralni nervni sistem, a ne na metabolizam u ćelijama; posledično dolazi do iscrpljivanja organizma, odnosno krajnji rezultat je generalni manjak energije. Cordyceps, međutim, realno se jača organizam s jedne strane, a s druge strane podiže i nivo ATP (adenozin-trifosfata) u ćelijama, usled čega organizam dobija više kiseonika i u stanju je da podnese više fizičkog napora. Cordyceps sportistima, dakle, daje dodatnu energiju i stvarno smanjuje zamor, bez iscrpljivanja organizma. Stariji ljudi ga uzimaju iz istih razloga – dobijaju više energije a ujedno i osnažuju svoj organizam.

Šta su pokazala istraživanjaNa zapadu se tek se u poslednjih nekoliko godina pristupilo naučnoj proveri njenih svojstava i brojnim istraživanjima je ustanovljeno da se radi o najpotentnijoj do sada izučavanoj gljivi, sa veoma širokim spektrom pozitivnih dejstava na čovekovo zdravlje.
Dokazano je njeno snažno pozitivno dejstvo:
Na suzbijanje hroničnog umora i simptoma depresije
Na jačanje svih mišića a naročito srčanog mišića, te sprečavanje aritmije
Na jačanje krvnih sudova i suzbijanje posledica njihovog oštećenja
Na suzbijanje ¨lošeg¨ a podizanje nivoa ¨dobrog¨ holesterola
Na jačanje imuniteta i suzbijanje posledica stresa

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...