Пређи на главни садржај

Preskakanje doručka loše po zdravlje



Da je doručak najvažniji obrok u toku dana, odavno je poznato. Međutim, naučnici su utvrdili da između preskakanja jutarnjeg obroka i kardiovaskularnih bolesti postoji veza. Osobe koje izbegavaju da jedu pre devet časova često imaju povišen loš holesterol i sklonije su gojaznosti.
Učestalo preskakanje doručka može negativno da utiče na kardiovaskularni sistem i ima kao posledicu pojavu lošeg holesterola, pokazali su rezultati australijskog istraživanja objavljenog u američkom naučnom časopisu AJCN (American Journal of Clinical Nutrition).
dorucak-1.jpg
Trebalo je da ispitanici odgovore koliko obroka dnevno imaju, pri čemu je preskakanje doručka definisano kao nekonzumiranje hrane između šest i devet časova ujutru.
gojaznost.jpg
Nutricionisti koji su sproveli istraživanje ustanovili su da su pojedinci koji su se izjasnili da ne jedu ujutru imaju širi struk, povišen insulin i loš holesterol.
Radi se, kako su istakli stručnjaci, o tome da je mozak, nakon osam sati sna, u stanju hipoglikemije (pad šećera u krvi) tako da su mu, za ponovno pokretanje, potrebni ugljeni hidrati. Te materije su prisutne, pre svega, u hlebu i žitaricama, pa je zato dobro da doručak bude bogatiji takvim namirnicama.
Takođe, šećer u krv, a zatim i mozak, može dospeti veoma brzo i posle voćnog doručka. 
Osim gojaznosti, kod osoba koje duži vremenski period izbegavaju doručak mogu se javiti i problemi sa kardiovaskilarnim sistemom, pa mnoge države popularišu jutarnji obrok kao neophodan za dobro zdravlje svakog pojedinca.
dorucak-box.jpg

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...