Пређи на главни садржај

Besplatni lek za sve




Prema izveštajima Američkog ministarstva zdravlja, redovna fizička aktivnost (kao što je npr. redovna šetnja) povezana je statistički sa manjom smrtnošću, i kod mlađih i kod starijih. Jednostavnije rečeno, oni koji redovno šetaju žive u proseku duže.
Da li ste čuli za lek koji:
- Smanjuje rizik od koronarnih srčanih oboljenja i moždanog udara
- Snižava krvni pritisak
- Snižava visok nivo holesterola u krvi i poboljšava odnos masnoća u krvi
- Smanjuje količinu masnoća u telu
- Poboljšava mentalno stanje
- Povećava gustinu kostiju, pomaže u sprečavanju osteoporoze
- Smanjuje rizik od raka debelog creva
- Smanjuje rizik od dijabetesa nezavisnog od insulina
- Pomaže u održavanju optimalne telesne težine
- Pomaže u slučajevima osteoartritisa
- Poboljšava elastičnost i koordinaciju, pa smanjuje rizik od padova…
a pri tom je izuzetno prijatan i potpuno neškodljiv…?
Verovali ili ne, to je obična šetnja – tako tvrde ugledne institucije, Američko ministarstvo zdravlja i Britansko udruženje za srce.
Bilo da želite da poboljšate opšte zdravstveno stanje, ili da ostanete u formi, ili da smršate, ili možda da se oporavite posle neke bolesti, šetnja će vam značajno pomoći u tome. Ona ne košta ništa i može da se uklopi u bilo kakav dnevni raspored.

Posebno dobra za srceIpak, šetnja posebno povoljno utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema. U poređenju sa fizički neaktivnim ljudima, oni koji su fizički aktivni dvostruko su manje izloženi riziku od kardiovaskularnih oboljenja. Nekretanje je isto tako veliki faktor rizika za obolevanje od srčanih oboljenja kao i pušenje, visok krvni pritisak ili visok nivo holesterola u krvi.
Ako vas mrzi da šetate sami, možete da se dogovorite sa prijateljima, ili članovima porodice, ili da u šetnju povedete kućnog ljubimca. 
Naravno, suvišno je i reći da je šetnja nekim lepim predelom pravo uživanje i osveženje i za telo i za dušu…
Ne zaboravite...
Za održavanje dobrog opšteg zdravstvenog stanja, stručnjaci Američkog i Britanskog ministarstva zdravlja preporučuju pola sata energične šetnje ako je moguće svakodnevno. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...