Пређи на главни садржај

VALERIJANA lat. Valeriana officinalis



Za šta se upotrebljava valerijana?

Valerijana ili odoljen se koristi kod nervne napetosti, razdražljivosti, stresa. Njena efikasnost je potvrđena kod padavice, histerije, grčevitih bolova u predelu srca, grčeva u disajnim putevima, nervozi koja se ispoljava na želucu i crevima. Za nesanicu se kombinuje sa kamilicom u vidu umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog pritiska i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom, valerijani se mogu dodati lipa i glog za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Utiče na smanjenje krvnog pritiska, pa osobe koje inače imaju tegobe izazvane niskim krvnim pritiskom treba da vode računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom.
Upotrebljava se za različita stanja:
  • pri opštoj uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usled razdraženosti,
  • pri nesanici koja je posledica nervoze,
  • pri živčanim srčanim tegobama propraćenim lupanjem srca i osećajem straha u predelu srca

Kako deluje valerijana?

Valerijana ispoljava sedativno i spazmolitičko dejstvo. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju teskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane teskobom. 
Zbog svog sedativnog (uspavljujućeg) dejstva valerijana smanjuje pažnju i koncentraciju, pa je ne treba uzimati pre vožnje, upravljanja nekim spravama i mašinama, kao i drugim radnjama u kojima se zahteva visoka koncentracija. Valerijana pokazuje sedativno-hipnotičko dejstvo, anksiolitičko (smanjuje strahove i napetost), antidepresivno, antikonvulzivno i spazmolitičko (smanjuje grčeve). Ispoljava i efekat na smanjenje krvnog pritiska.

Šta kažu naučna istraživanja?

Nemačka komisija E odobrila je valerijanu za upotrebu kod nesanice, nervoze, uznemirenosti. Neki fitoterapeuti je preporučuju i kod hipohondrije. Većina istraživanja pokazuju da uzimanje valerijane skraćuje početak sna i poboljšava subjektivni kvalitet sna. Najbolji efekat se postiže pri upotrebi 400-900mg ekstrakta valerijane do 2 sata pre spavanja. Ona ne smanjuje nesanicu brzo kao benzodiazepini. Često se kombinuje sa drugim sedativnim biljkama, kao što su melisa, hmelj, menta. Valerijana popravlja kvalitet sna kod pacijenata koji su skoro prestali sa benzodiazepinima. Posle smanjivanja doze benzodiazepina tokom dve nedelje, 300mg ekstrakta valerijane podeljeno u tri dnevne doze može subjektivno poboljšati kvalitet sna.

Kako se koristi valerijana?

Kao čaj: 2-3g korena valerijane na šolju vode, nekoliko puta dnevno. 20-30 kapi tinkture, tri puta na dan za smirenje ili po potrebi. Kod nesanice 1-2 sata pre odlaska na spavanje 30 kapi tinkture. Čaj odoljena ima prilično jaku aromu i ukus, pa ako njegova aromatičnost ne odgovara uvek možete upotrebiti tinkturu ili kapsule. U komercijalnim preparatima često se kombinuje sa matičnjakom, glogom i hmeljom.

U kojim slučajevima se ne sme koristiti valerijana?

Valerijana se ne sme koristiti u trudnoći, dojenju, pri istovremenoj primeni sedativa, barbiturata, narkotika. Ne izaziva fizičku zavisnost, ali ponekad se ljudi previše oslanjaju na valerijanu. Ne treba je uzimati u dugotrajnim razdobljima bez otkrivanja pravog razloga napetosti.

Koja neželjena dejstva mogu da se jave pri primeni valerijane?

Velike doze mogu izazvati glavobolje, nemir, uzbuđenost, nesanicu, teškoće sa buđenjem, midrijazu. U slučaju bilo kog simptoma prestanite je koristiti, a samim tim se i simptomi povlače. Valerijana obično nema negativni uticaj na reakciono vreme, reagovanje i koncentraciju jutro posle uzimanja. Ne treba je koristiti pre vožnje ili upravljanja motornim vozilom. Posle duže upotrebe dozu treba postepeno smanjivati.

Sa kojim lekovima istovremeno ne treba primenjivati valerijanu?

Alkohol pojačava dejstvo valerijane, pa treba izbegavati istovremenu primenu. Takođe, istovremena upotreba benzodiazepina, hipnotika, antipsihotika i drugih depresora CNS-a je kontraindikovana.

Napomena

Kod pacijenata koji koriste visoke doze sedativa - benzodiazepina (Bensedin, Lexilium, Lexaurin, Bromazepam, Lorazepam, Diazepam, Apaurin) vremenom dolazi do razvoja tolerancije na postojeće doze i stiče se subjektivan utisak da su organizmu potrebne sve veće i veće doze. Na ovaj način ulazi se u začarani krug zavisnosti, pri čemu pacijenti pate od nesanice ukoliko nisu uzeli lek. Benzodiazepine nije preporučljivo uzimati svakodnevno, već samo po potrebi. U slučaju postojeće zavisnosti treba postepeno smanjivati doze istih. Valerijana može pomoći pri odvikavanju od sredstava za umirenje.
Vozačima se savetuje da valerijanu ne uzimaju bar 2 sata pre vožnje.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...