Пређи на главни садржај

Ozbiljne posledice strogih dijeta



Često držanje kratkotrajnih i restriktivnih dijeta može dovesti do nepovratnih genetskih promena u mozgu i ozbiljno uticati na raspoloženje i ponašanje


 MNOGIM osobama koje muku muče sa viškom težine, dobro je poznat jo-jo efekat dijeta kojima se podvrgavaju. Ali, znate li da taj efekat strogih i kratkotrajnih dijeta naučnici nazivaju sindromom fluktuirajuće težine koji vas, po završetku držanja dijete, može naterati na nekontrolisano prejedanje.
Naime, često držanje kratkotrajnih i izuzetno restriktivnih dijeta može dovesti do nepovratnih genetskih promena u mozgu i ozbiljno uticati na kasnije raspoloženje i ponašanje osobe koja se podvrgava takvim dijetama, piše u studiji objavljenoj u stručnom časopisu “Neurosajens”.
Autori ove studije, naučnici sa Univerziteta iz Pensilvanije, tvrde da mozak trpi ozbiljne posledice zbog učestalog prelaska sa strogog režima ishrane na onaj koji je manje rigidan.
Po njihovom mišljenju, napadi prejedanja kada se dijeta okonča predstavljaju samo jedan od simptoma daleko ozbiljnijeg problema. Jer, lišavajući se hrane, u želji da smršate, vi svoj mozak uporno prisiljavate da se reprogramira čim oseti glad.

Takav stres može da izmeni genetsku strukturu onih oblasti u mozgu koje proizvode hormone raspoloženja i kasnije utiče na vaše ponašanje kada se nađete u sličnoj stresnoj situaciji.

Da bi došli do tog zaključka, naučnici su analizirali ponašanje i nivo hormona u krvi laboratorijskih miševa podvrgnutih strogom režimu ishrane i uporedili ih sa rezultatima onih koji su se normalno hranili.

Tri nedelje kasnije, u krvi onih iz prve grupe koji su smanjili čak 10 odsto svoje telesne težine, uočen je značajan skok nivoa kortikosteroida u krvi.

Naučnici su, takođe, otkrili da su mnogi geni koji su veoma važni u procesu regulisanja stresa i ishrane promenili svoju genetsku strukturu.



Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...