Пређи на главни садржај

Klasična muzika pojačava lučenje dopamina


Slušanje klasične muzike oslobađa neurotransmiter dopamin, hemikaliju ''zadovoljstva'' koja se oslobađa kada jedemo ili vodimo ljubav, objašnjavaju naučnici iz Kanade
Ova studija sprovedena je u Neurološkom institutu u Montrealu i Neuro bolnici na McGill Univerzitetu, a objavljena je 9. Januara u Časopisu Nature Neuroscience.
Pri sprovođenju studije, istraživači su počeli sa grupom od 217 ljudi, koji su bili izloženi muzici koja je izazivala ''jezu'' kod njih. Ova muzika je automatski , kod 8 ispitanika, izazvala promene na koži (ježenje), promenu disanja, ritma srca i temperature tela i to pri svakom slušanju , bez obzira na okruženje.
Ovih 8 ispitanika prešlo je na drugi deo testiranja, gde su slušali više od tri muzičke sesije, pri čemu su bili priključeni na PET(pozitron emisionu tomografiju) i FMR(funkcionalnu magnetnu rezonancu). Osim ovoga, ispitanike je na stolu čekao upitnik u kome su mogli da izraze svoja subjektivna zadovoljstva koje doživljavaju za vreme slušanja muzike.
Vodeći autor ove studije Valorie Salimpoor, sa Univerziteta McGill, program za psihologiju, izjavila je ''Veliki je izazov ispitivati ponašanje dopamina u ovako izazvanim uslovima. Muzika je jedinstvena iz razloga što možete izmeriti faze delovanja dopamina u realnom vremenu, prateći ga od osnovnog , neutralnog lučenja, do lučenja koje izaziva vrhunac zadovoljstva''.
Zajedno sa svojim kolegama, ova mlada naučnica otkrila je i ''funkcionalnu disocijaciju'' mozga, pri čemu se različiti delovi mozga aktiviraju u različitim fazama. Na primer, nastavci nervnig ćelija, aksoni(čine unutrašnju-belu masu mozga) su bili aktivniji pri iščekivanju muzike, dok je telo nervne ćelije(čine spoljašnju-sivu masu mozga), u kojoj se nalazi jedro, bilo više uključeno na samom vrhuncu reakcije na muziku.
Opšti zaključak ove studije je da se kao odgovor na klasičnu muziku javlja zadovoljstvo izazvano lučenjem dopamina.
''Dobijeni rezultati nam pomažu da shvatimo zašto je muzika tako važna u društvenom životu čoveka'', rekla je Salimpoor
Koautor ove studije, neurolog Dr Rebert Zatorre dodao je '' Ova istraživanja obezbeđuju neurohemijske dokaze da intenzivne emocionalne reakcije na muziku dovode do povezivanja šeme u mozgu''.
Takođe, Dr Robert dodaje da, koliko oni znaju , ovo je prva studija koja pokazuje kako apstraktni -neopipljivi pojmovi dovode do oslobađanja dopamina.
'' Apstraktni pojmovi su uglavnom kognitivne prirode i ova studija otvara put za dalje ispitivanje ovakvih neopipljivih pojmova, koje ljudi doživljavaju kao nagradu, iz vrlo kompleksnih, teško objašnjivih razloga''.




Izvor vesti: lekarinfo

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...