Пређи на главни садржај

Šta popiti kada nas nešto boli?


Kad god nas nešto zaboli, mašimo se za lekove protiv bolova koji su dostupni bez recepta. Uprkos tome što je do njih lako doći, to ne znači da ove nesteroidne antiinflamatorne lekove treba da koristite bez prethodne konsultacije s lekarom jer, kako kaže dr Aleksandar Stefoski, ne deluju svi na istu grupu organa. Uz to neki imaju manje, a neki više neželjenih dejstava. Za početak, evo osnovnih informacija o najčešće korišćenima.
Brufen
Generičko ime ibuprofen deluje protiv zapaljenja, povišene telesne temperature i bolova (analgoantipiretik), po mehanizmu sličnom dejstvu aspirina. To je nesteroidni antireumatik dobre podnošljivosti, koji se često preporučuje kao prvi izbor u terapiji reumatskih, akutnih infektivnih i drugih bolova. Doziranje je individualno, a prosečne dnevne doze za odrasle su 1.200 do 1.600 miligrama podeljeno u tri-četiri pojedinačne doze; kod dece je prosečna dnevna doza 20 miligrama po kilogramu telesne težine, a kod dece ispod 30 kilograma maksimalna dnevna doza je 500 miligrama. Lek ne sme da se koristi kod obolelih od čira i hemolitičke anemije, kao ni u trudnoći. 

Diklofenak 

Zaštićeno ime diklofen je nesteroidni antireumatik koji se obično koristi u terapiji reumatskih oboljenja i vanzglobnog reumatizma. U manjim dozama koristi se za uklanjanje bolova kod povreda, zubobolja, glavobolja, menstrualnih i drugih bolova, a može da posluži i za snižavanje povišene telesne temperature. U većim dozama (više od dve dnevno) preporučuje se za ublažavanje simptoma reumatoidnog artritisa, osteoartroze, ankilozirajućeg spondilitisa, akutnog napada gihta, kao i za ublažavanje bolova posle povreda. Diklofenak je veoma popularan pa je njegova potrošnja izuzetno velika. Njega ne treba da koriste oni koji imaju čir, oštećenje koštane srži i bronhijalnu astmu, a produžena upotreba (duže od dva meseca) može da poremeti rad jetre i bubrega. Diklofenak duo je obložena tableta koja se kasnije rastvara pa donekle štiti želudačnu sluzokožu. Dovoljna je jedna tableta dnevno. 

Nimelusid 

Preparat novijeg datuma, čije je zaštićeno ime nimulid, deluje slično ibuprofenu, ali ima manje neželjenih dejstava. Pogodan je za akutne bolove reumatskog i nereumatskog porekla, bolne menstruacije, povišenu temperaturu... No, njegova toksičnost izaziva sve veće podozrenje u lekarskim krugovima, pa se ne preporučuje za svakodnevnu upotrebu. 

Noraminofenazon 

Lek čije je zaštićeno ime analgin i baralgin, novalgetol snižava povišenu temperaturu, ublažava bolove i smanjuje zapaljenje efikasnije od aspirina, dok baralgin umanjuje i bolne grčeve creva i mokraćnih kanala. Preporučuje se kod bolova umerene jačine koji zahvataju mišiće i zglobove, kao i posle povreda. Baralgin se koristi kod jačih bolova trbuha koji se javljaju kao čupanje i zavijanje, bolesti živaca, kod zadržavanja vode u organizmu, postoperativnih bolova... Maksimalna doza za odrasle je šest tableta od 500 miligrama dnevno (analgin), dok se ampule baralgina primenjuju za unutarmišićno ubrizgavanje. Ovaj preparat remeti dobru krvnu sliku u smislu smanjenja belih krvnih zrnaca zbog oštećenja koštane srži, a toksičan je i za bubrege. 

Rapten K 

Diklofenak kalijum ima analgetičko dejstvo. Zbog dobre rastvorljivosti počinje već 30 minuta po uzimanju leka, a ostala dejstva su mu slična kao kod diklofenka. Koristi se u kratkotrajnom lečenju bolnih stanja: posle trauma (npr. iščašenje), posle operacija ili vađenja zuba, kod bolnih menstruacija i bolnih sindroma kičmenog stuba. Ne smeju da ga uzimaju oboleli od čira i oni koji imaju oštećenje koštane srži. 

Kafetin 

Lek je kombinovani preparat propifenazona, paracetamola, kofeina i kodein fosfata. Indikovan je kod glavobolja, zubobolja, reumatskih bolova, migrene, išijasa, bolnih menstruacija i gripa. 
– Pogodan je za odrasle osobe koji ne podnose salicilate (aspirin i slične preparate). Uzima se dva do četiri puta dnevno po jedna tableta. Međutim, pri dužoj upotrebi kafetin može da uzrokuje oštećenje kostne srži i navikavanje na lek – objašnjava dr Stefoski. 

Roksikam 

Ili piroksikam – umanjuje bolove i snižava povišenu telesnu temperaturu. Preporučuje se uglavnom kod reumatskih oboljenja, kao što su reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis, artroze, vanzglobni reumatizam, giht i povreda. Preporuka je uzimanje dva puta dnevno. Ne smeju da ga uzimaju čiraši, osobe sa oštećenom jetrom i bubrezima i oni sa bolestima koštane srži. Ne daje se ni deci, ni trudnicama. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...