Пређи на главни садржај

Otkriven način na koji učimo



synapseMedicinski istraživači su pronašli takozvanu "kariku koja nedostaje" koja objašnjava interakciju između mozga i neuronskih okidača odgovornih  za učenje.
Dobra vest je što ona potencijalno otvara nove načine za jačanje kognitivnih funkcija kod bolesti kao što je Alchajmerova bolest, kao i jačanje memorije kod zdravih ljudi.

Acetilholin se oslobađa u mozgu tokom učenja i bitan za sticanje novih uspomena. Njegova uloga je da olakša delatnost NMDA receptora, proteina koji kontrolišu vezu između nervnih ćelija u mozgu.
Opisujući svoje nalaze u časopisu "Neuron", istraživači iz  Škole za fiziologiju i farmakologiju  u Bristolu pokazale su da acetilholin olakšava rad NMDA receptorima preko inhibicije aktivnosti drugih proteina koji se nazivaju  SK kanali čija je normalna uloga  da ograniči aktivnosti NMDA receptora.

Ovo otkriće uloge SK kanala pruža novi uvid u mehanizme osnovnih učenja i memorije. SK kanali normalno deluju kao prepreka za normlano funkcionisanje NMDA receptora , inhibiraju promene u snazi veza između nervnih ćelija i time ograničavaju sposobnost mozga za kodiranje uspomene. Nalazi iz ovog najnovijeg istraživanja pokazuju da blokada koju izaziva SK kanal  može da se ukloni oslobađanjem acetilholina u mozgu kako bi  poboljšao našu sposobnost da učimo i zapamtimo informacije.
"Ovi rezultati neće izazvati revoluciju u lečenju Alchajmerove bolesti ili drugih oblika kognitivnih oštećenja preko noći. Međutim, veliki broj nacionalnih i međunarodnih organa finansiraju nova  istraživanja vezana za starenje i demenciju tako da očekujemo mnogo više napretka u našem razumevanju mehanizma koji  si bitni za učenje i memoriju kako kod zdravih tako i kod bolesnih. ", rakao je vodeći istraživač dr Jack Mellor sa Medicinskog fakulteta  Univerziteta u Bristolu.

Tim je proučavao efekte lekova koji ciljaju receptore  acetilholina  i SK kanale. Oni su ustanovili da su promene u vezi povezane sa prisustvom lekova koji aktiviraju receptore acetilholina ili blokiraju SK kanale.

"To bi potencijalno moglo biti od koristi za pacijente koji boluju od Alchajmerove bolesti ili šizofrenije," rekao je Dr Mellor


Izvor: Neuron.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...