Пређи на главни садржај

Bez nervoze i kolača


Svaki razgovor o održavanju linije svodi se na priču o metabolizmu, na koji utiču stres i nervoza. Za dobro liniju neophodno je smanjiti unos rafinisanih ugljenih hidrata (pecivo, beli hleb, beli pirinač, kolači, keks)
Svaki razgovor o održavanju linije i razlici između onih koji isto jedu, a samo jednima se „lepe kilogrami“, svodi se na priču o metabolizmu. Od toga da li nam je metabolizam brz ili usporen, zavisi, u stvari, koliko ko sme da jede. 

„Metabolizam je proces kojim organizam stvara energiju iz hrane i pri tom troši kalorije. Na metabolizam utiče dosta faktora, aktivnih supstanci i hormona, kao što su hormoni štitaste žlezde, a takođe i ishrana, godine i fizička aktivnost“, kaže dr Miloš Stojanović, endokrinolog KCS, iz Klinike za endokrinologiju. 

Prema njegovim rečima, postoje pokazatelji po kojima prepoznajemo da li nam je metabolizam brz, normalan ili spor. 

„Znaci usporenog metabolizma su: jutarnji umor, pospanost, brzo zamaranje, smanjena koncentracija, hladne ruke i stopala, povremena nadutost, usporeno varenje, slabost u mišićima...” 

Naravno, kaže on, samo jedan od ovih znakova ne znači da imate poremećen metabolizam. 

„Na metabolizam utiču i stres i nervoza. Stres dovodi do izmenjenog rada hormona, a to može ubrzati, ali isto tako i usporiti, metabolizam”, objašnjava dr Stojanović. To znači da stres, pored negativnog uticaja na mnoge organe, dovodi i do izmenjenog metabolizma. 

„Ukoliko je metabolizam usporen, to znači da organizam sporo „sagoreva“ sve što u njega unesete. Zato bi trebalo ujutro unositi namirnice koje se lako i brzo vare, kao što su voće i žitarice. Za ručak bi trebalo uzimati povrće, belo meso ili ribu. Neophodan je i unos tečnosti, od jednog do dva litra tokom dana. Metabolizmu „pomažu“ trčanje, biciklizam, plivanje ili laka gimnastika”, savetuje dr Stojanović. 

Ako je metabolizam brz, najbolje je uzimati više proteina, a ugljenih hidrata manje, jer oni brže sagorevaju i tako daju energiju. 

„Za doručak i večeru preporučljivi su ugljeni hidrati (u manjim količinama), dvopek, integralni hleb, voće i masnoće, a za ručak proteini (bela mesa i povrće). Pošto imate višak energije, možete se baviti i sportom.” 

Neophodno je, kaže on, da se smanji unos rafinisanih ugljenih hidrata (pecivo, beli hleb, beli pirinač, kolači, keks), a jesti više celih žitarica, mahunarki, povrća i voća. 

SAVET: 

- Doručkujte voće ili proteine uz pomoć kojih ćete dugo biti siti: sendvič od tunjevine i integralnog hleba, hleb od kukuruznog brašna, kajgana od jednog žumanceta i dva belanceta ili žitarice, pre sa jogurtom nego sa mlekom. 

- Popijte kafu. Kafa, osim što vas razbuđuje, ima sastojke koji ubrzavaju metabolizam, stimulišući centralni nervni sistem, i povećava krvni pritisak, ubrzava puls i disanje. Dve šoljice dnevno sasvim su dovoljne. 

- Čaša hladne vode je dobra za ubrzavanje metabolizma, jer je organizmu potrebna energija da bi ugrejao vodu do telesne temperature. * Pijte zeleni čaj, jer sadrži antioksidante koji ubrzavaju metabolizam. 

- Dva decilitra belog vina čuva krvne sudove i srce. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...