Пређи на главни садржај

Caj cuva mozak




Šolja caja dobra je za mozak - usporava degeneraciju moždanih celija i održava bistar um i u starijim godinama, pokazala je jedna singapurska studija. Profesor Ng Ce Pin i njegove kolege s Nacionalnog univerziteta Sigapura, posle cetvorogodišnjeg proucavanja dejstva ovog napitka na mozak, zakljucili su da nije važno koja se vrsta caja pije - svaka je dobra. Singapurski strucnjaci otkrili su da katehini, prirodni sastojak caja, štite moždane celije od gomilanja štetnih proteina tokom godina, što pomaže održavanju kognitivne funkcije mozga. Za razliku od kofeina iz kafe, cajni kofein sadrži prirodni protein teanin, koji neutrališe uobicajene nuspojave njegovog konzumiranja - povišen pritisak, glavobolju, umor... Degeneracija moždanih celija, do koje dolazi zbog kombinacije gubitka nervnih celija, genetske predispozicije, malih moždanih udara i nagomilavanja štetnih proteina cesto vodi u demenciju. Tim singapurskih strucnjaka istraživao je dejstvo caja na 2.501 Kinezu, starom 55 i više godina, od septembra 2003. do decembra 2005. Proveravano je opšte zdravstveno stanje ispitanika, raspon pažnje, upotreba maternjeg jezika i vizuelne i prostorne sposobnosti. Oko 38 odsto ispitanika nije pilo caj, dvadeset devet odsto je pilo samo jednu vrstu caja, a ostali su konzumirali raznovrsne cajeve. Dve godine posle otpocinjanja istraživanja, dve trecine ispitanika koji piju caj demonstrirali su isti nivo sposobnosti na testiranjima. Medu ispitanicima koji nisu konzumirali caj, 35 odsto je posle dve godine beležilo za prosecno dva poena slabije rezultate, što znaci da je kod njih došlo do opadanja umnih funkcija. Singapurski strucnjaci, ipak, upozoravaju da nije sve samo u caju, vec da je za ocuvanje mozga potrebno citavog života negovati dobre navike i uravnoteženo se hraniti. (Tanjug)

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...