Пређи на главни садржај

Vlakna u mladosti, zdravlje u starosti


Nova studija o važnosti zdrave ishrane. Treba izbegavati prerađenu hranu, jer je ona, iako često bogata vlaknima, veoma kalorična i ima mnogo soli.






Nova studija je dokazala da ćemo, ukoliko se u mladosti hranimo zdravo, starost dočekati mnogo zdraviji. Američki naučnici otkrili su da mlade i sredovečne osobe, ukoliko jedu hranu bogatu vlaknima, u starosti imaju znatno manje šansi da dobiju neku srčanu bolest. 
Najviše koristi od hrane bogate vlaknima imali su ispitanici starosti od 20 do 59 godina, pa treba znati da osoba koja počne da se hrani zdravo tek u starosti time neće doprineti zdravlju, jer tada je već prekasno. Dakle, treba početi na vreme. 
Stručnjaci kažu da je za optimalno funkcionisanje organizma potrebno jesti od 25-35 grama vlakana. Međutim, Evropljani trenutno konzumiraju samo 12-15 grama. Takođe, treba izbegavati prerađenu hranu, jer je ona, iako često bogata vlaknima, veoma kalorična i ima mnogo soli. Ishrana bogata vlaknima doprinosi smanjenju težine, holesterola i visokog krvnog pritiska, a upravo to su glavni faktori koji povećavaju rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. 
Ona, takođe, štiti od raka debelog creva, smanjuje rizik od infekcija i bolesti disajnih puteva. Vlaknima su bogate integralne žitarice, orašasti plodovi, semenke, voće i povrće.
Autor studije, dr Hongjan Ning, koristio je anketu istraživanja nacionalnog zdravlja i ishrane da bi na uzorku od 11.000 ispitanika, proučio rizične faktore i formulu za predviđanje doživotnog rizika za kardiovaskularne bolesti.
Ustanovljena je i veza između ishrane bogate vlaknima i smrtnosti, pa nema sumnje u to da bi svako od nas, što pre, trebalo da promeni svoje prehrambene navike i u svakodnevnu ishranu uvede namirnice koje su garancija za dug i zdrav život.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.