Пређи на главни садржај

Paradajizom protiv kancera




Konzumiranje paradajiza  više dva puta nedeljno smanjuje rizik od raka prostate cak od 20 do 43 procenata i to sve,kako kažu naučnici,zahvaljujući sastojku lipokenu koji je nejbitniji u njemu.
Sastojak lipoken je takođe dobar i u prevenciji raka grlića materice,raka dojke,pankreasa,prostate i testisa.

Lipoken takodje i neutrališe slobodne radikale koje dovode kod velikih izlaganja suncu i koje se dovode do  veze sa rakom i starenjem.
Paradajiz je jako dobar za vid kao i kod kardio-vaskularnih oboljenja,koji neutrališerizik od srčanog udara.Takođe u njemu se nalaze i vitamini A i c kao i kalcijum.

Takodje paradajiz koji je dobijen organskom proizvodnjom  u sebi sadrži tri puta više lipokena nego u običnom..
Hrana koja je bogata kuvanim paradajizom štiti kožu od štetnog ultravioletnog zračenja i kožu štiti čak i od starenja,jer u sebi sadrži povećan nivo prokolagen,protein koji je veoma bitan za očuvanje strukture kože,kažu naučnici.

Paradajiz je takodje i izvor biotina, vitamina B grupe koji je odgovoran za proizvodnju energije, funkciju nervnog sistema. Paradjz spada u jedan od retkih značajnih prehrambenih izvora vitamina K koji je važan za zdravlje kosti. Vitamin K1 aktivira osteokalcin, protein koji je odgovoran za zadržavanje kalcijuma u kostima, odnosno mineralizaciju kosti. Zbog značajnog nivoa folne kiseline, redovno konzumiranje paradajza doprinosi zaštiti od raka debelog creva.

Možemo pokušati boriti se protiv migrene paradajzom. Riboflavin ili vitamin B2 kojim paradajz obiluje pokazao se delotvornim u smanjenju učestalosti napada migrene. Paradajz je vrlo dobar izvor hroma, čiji adekvatan unos je vrlo važan za dijabetičare. Ovaj nutrijent pokazao se delotvornim u održavanju adekvatnog nivoa šećera u krvi

Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...