Пређи на главни садржај

Svi razlozi protiv gaziranih sokova




Svi razlozi protiv gaziranih sokova

Puni šećera, ovi napici telu nude prazne kalorije - koje se, generalno, pretvaraju u masti. Osim toga, sprečavaju uzimanje važnih hranljivih materija - vitamina, minerala, vlakana...

Moguće posledice konzumiranja
Kada saznate šta sve gazirani sokovi uzrokuju, verovatno ćete dobro razmisliti da li da ih date vašem detetu kada ih poželi. Umesto njih, bolje je dati sokove od svežeg voća, vodu ili mleko.

*Gojaznost
Važno je znati da gazirani sokovi utiču na pojavu gojaznosti. Dokazano je da, ako se pije tri decilitra gaziranog pića dnevno, telesna težina može da se za mesec dana poveća i do jednog kilograma.

*Dijabetes
Konzumiranje gaziranih sokova smanjuje sposobnost organizma da metaboliše šećer, pa posledično dovodi do dijabetesa, kao i do razvoja metaboličkog sindroma. On se karakteriše prekomernom težinom, visokim krvnim pritiskom i povećanim nivoom šećera i triglicerida u krvi.

*Oštećenje jetre
Činjenica je da gazirani sokovi oštećuju jetru, a njihovo dugogodišnje konzumiranje može da dovede čak i do ciroze. Voćni šećer fruktoza iz gaziranih sokova, koji se većinom apsorbuje u jetri, odgovoran je za ovo oštećenje.

*Bubrežni kamenci
Fosforna kiselina iz gaziranih sokova menja sastav urina i dovodi do stvaranja bubrežnih kamenaca.

*Loši zubi
Ni zubi nisu pošteđeni. Gazirani sokovi oštećuju zubnu gleđ i utrostručuju rizik od razvoja karijesa.

*Želudačne tegobe
Konzumiranje gaziranih sokova uzrokuje pojavu gorušice zbog povećane kiselosti, a velika količina ugljendioksida može da dovede do nadutosti želuca.

*Slabija koncentracija i spavanje
Pored velikog sadržaja šećera, ovi napici sadrže i kofein, koji je takođe povezan sa povećanim rizikom od osteoporoze. Jedna limenka gaziranog pića sa kofeinom je isto kao šoljica crne kafe. Zato deca koja ih piju, imaju problema sa snom, ali i sa koncentracijom pri učenju.

*Gubitak koštane mase
 Narušavanje acidobazne ravnoteže u korist povećanja kiselosti krvi, predstavlja rizik za gubitak koštane mase. Naime, podizanje nivoa kiselosti uzrokuje neravnotežu kalcijuma, kao alkalnog minerala u cirkulaciji. U normalnim okolnostima, telo prirodnim mehanizmom, pomoću zdrave ishrane, reguliše odnos kalcijuma i fosfora u krvi, poznat kao acidobazna ravnoteža, ili pH krvi. Međutim, ako se uzme više fosfata putem hrane ili pića, potrebno je i više kalcijuma. Ukoliko se ne unese dovoljno kalcijuma preko mleka, sira, ribe i lisnatog povrća - telo će da ga obezbedi iz kostiju i zuba, čime će da smanji njihovu gustinu. A to će da rezultira prevremenom osteoporozom i gubitkom zuba.

Za decu u razvoju, narušavanje acidobazne ravnoteže je izrazito opasno, zbog oštećenja koštanih struktura, jer se u razvojnom periodu formiraju kosti za ceo život. Konzumiranje gaziranih sokova, bogatih fosfatima, može da ugrozi taj proces i dovede do nepovratnih oštećenja. Pored toga, pojačana kiselost može da dovede do gorušice, umora, sniženog imuniteta, bolova u kostima i pojave kandidijaze (infekcija koju uzrokuju gljivice, najčešće Candida albicans).

*Loša ishrana
Pijenjem slatkih gaziranih pića, smanjuje se osećaj gladi, zbog  njihove visoke energetske vrednosti. Zbog toga se u organizam unosi manje nutritivno vrednih sastojaka.

Opasni veštački zaslađivači
Iako se obično misli da gazirana pića bez šećera nisu štetna, istina je drugačija. Sva gazirana pića sadrže ugljenu, fosfornu ili limunsku kiselinu - koje narušavaju acidobaznu ravnotežu, kao i toksične veštačke zaslađivače: aspartam, acesulfam K i sukralozu.

Aspartam ili njegove komponente mogu da izazovu sindrom hroničnog umora, glavobolju, migrenu, slabost, uznemirenost, mučninu, kožni osip, nervozu. Acesulfam K sadrži metilen hlorid, koji može da izazove glavobolju, depresiju, mentalnu konfuziju, smetnje sa vidom, oštećenje jetre i bubrega.

Zablude o «lekovitosti»
Pojedini roditelji daju gazirane napitke deci koja imaju želudačne infekcije, kako bi im olakšali tegobe. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je učinak potpuno suprotan. Naime, infekcija privremeno oštećuje ćelije želudačne i crevne sluznice, a napici sa visokim sadržajem šećera dodatno pogoršavaju situaciju. U medicinskim rastvorima za rehidrataciju, koji se preporučuju u takvim stanjima, odnos šećera i soli je optimalan, pri čemu šećer podstiče apsorpciju soli.


         
Prim. dr med. Jasminka Komnenović, pedijatar-nutricionista

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...