Пређи на главни садржај

Vitamin D utiče na više od 200 gena


U kojoj meri nedostatak vitamina D može da poveća osetljivost na širok spektar bolesti je istaknuto u novom istraživanju. Naučnici su mapirali tačke na kojoj je vitamin D u interakciji sa našim DNK-a i identifikovali više od 200 gena na koje direktno utiče. Rezultati su objavljeni u časopisu Genome research.
Procenjuje se da 1 milijarda ljudi širom sveta nema dovoljno vitamina D. Ovaj nedostatak se javlja u velikoj meri zbog nedovoljnog izlaganja suncu i, u nekim slučajevima zbog siromašne ishrane. Nedostatak vitamina D je dobro poznati faktor rizika za nastanak rahitisa, ali postoji sve veći broj dokaza da nedostatak vitamina D povećava podložnost pojedinca na autoimune bolesti kao što su multipla skleroza (MS), reumatoidni artritis i dijabetesa tipa 1, kao i određene vrsta raka, pa čak i demenciJu.
Ova studija je koristila novu DNK-a tehnologiJu za kreiranje mapa koje prikazuju vezivanje vitamina D za receptora širom genoma. Receptor vitamina D je protein koga aktivira vitamin D, on se vezuJe za DNK i na taj način utiče na stvaranje protein koji su zapisani u našem genetskom kodu.
Istraživači su otkrili 2776 receptora za vitamin D na dužini celog genoma. Mesta receptora su koncentrisana blizu gena koji su povezani sa autoimunim bolestima kao što su MS, Kronova bolest, sistemski lupus i reumatoidni artritis, kao i nekim genima raka, kao što su hronična limfocitna leukemija i kolorektalnog karcinoma.
Oni su takođe pokazali da vitamin D ima značajan uticaj na aktivnost 229 gena , uključuJući IRF8, raniJe povezan sa MS, i PTPN2, koji je u vezi sa Kronovom bolesću i tip 1 diJabetesa.

"Naša studija pokazuje prilično dramatičan širok uticaj vitamina D naše zdravlje", kaže dr Andreas , jedna od vodećih autora studiJe.
Prvi autor rada, dr Sreeram Ramagopalan, dodaJe: "Sada postoJe dokazi o ulozi vitamina D u razvoju velikog broja bolesti. Dodatak vitamina D tokom trudnoće I u prvim godinama života može imati blagotvorno dejstvo na zdravlje deteta u kasnijem životu. "
Glavni izvor vitamina D u organizmu dolazi iz izlaganja kože suncu, mada konzumiranjem masne ribe može da se obezbedi neki od vitamina. Ranija Istraživanja su pokazala da se svetlija boja kože I kose razvila kod onih populacija koje su se selile u područija sa manjim izloženošću sunčevim zracima bi se optimizovala proizvodnja vitamina D u organizmu. Nedostatak vitamina D može da utiče na razvoJ kostiJu, što dovodi do rahitisa, a kod trudnica, loše zdravlje kostiju može biti fatalno i za majku i dete na rođenju, stoga postoji selekcija u korist ljudi koji su u stanju da proizvedu adekvatne količine vitamina D.




(izvor Genome Research) 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...