Пређи на главни садржај

Sedenje za računarom skraćuje život?


Provođenje više od pet sati dnevno pred računarom štetno deluje na srce i može da dovede do prerane smrti, utvrdili su naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu
DENVER/LONDON - Provođenje više od pet sati dnevno pred računarom štetno deluje na srce i može da dovede do prerane smrti, utvrdili su naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
 Kako je objavljeno na sajtu medijske kuće Examiner.com, posledice produženog sedenja za računarom jednake su efektima prekomernog gledanja televizije.
Naučnici smatraju da je u oba slučaja uzrok ranog umiranja dugo sedenje koje dovodi do smanjenja aktivnosti enzima važnih za očuvanje zdravlja srca, zapaljenja i poremećaja metabolizma i savetuju kratke šetnje posle svakih 20 minuta provedenih pred ekranom kako bi se ublažila štetna dejstva dugog sedenja.
Istraživanje je sprovedeno na 4.500 Škota starijih od 35 godina, a naučnici su zaključili da je uzrok ovih tegoba dugo sedenje, posebno na stolici sa naslonom, uobičajeno prilikom igranja video igrica, gledanja televizije i korišćenja računara.
Oni koji su pred računarom ili televizorom provodili neprekidno više od četiri sata imali su 125 odsto veću verovatnoću umiranja od neke bolesti srca u odnosu na one koji su pred ekranom provodili manje od dva sata dnevno, a imali su i 48 odsto veći rizik umiranja iz niza drugih razloga.
Rizik od prerane smrti značajno je povećan kod onih koji su pred računarom provodili pet sati ili više sati dnevno, navodi se u rezultatima istraživanja objavljenim u januarskom izdanju lista Žurnal američkog koledža kardiologije (Journal of the American College of Cardiology).
Sklonost ka preranom umiranju pokazivali su, međutim, i oni koji su u slobodno vreme redovno vežbali.

Izvor vesti : Beta

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...