Пређи на главни садржај

Sedenje za računarom skraćuje život?


Provođenje više od pet sati dnevno pred računarom štetno deluje na srce i može da dovede do prerane smrti, utvrdili su naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu
DENVER/LONDON - Provođenje više od pet sati dnevno pred računarom štetno deluje na srce i može da dovede do prerane smrti, utvrdili su naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
 Kako je objavljeno na sajtu medijske kuće Examiner.com, posledice produženog sedenja za računarom jednake su efektima prekomernog gledanja televizije.
Naučnici smatraju da je u oba slučaja uzrok ranog umiranja dugo sedenje koje dovodi do smanjenja aktivnosti enzima važnih za očuvanje zdravlja srca, zapaljenja i poremećaja metabolizma i savetuju kratke šetnje posle svakih 20 minuta provedenih pred ekranom kako bi se ublažila štetna dejstva dugog sedenja.
Istraživanje je sprovedeno na 4.500 Škota starijih od 35 godina, a naučnici su zaključili da je uzrok ovih tegoba dugo sedenje, posebno na stolici sa naslonom, uobičajeno prilikom igranja video igrica, gledanja televizije i korišćenja računara.
Oni koji su pred računarom ili televizorom provodili neprekidno više od četiri sata imali su 125 odsto veću verovatnoću umiranja od neke bolesti srca u odnosu na one koji su pred ekranom provodili manje od dva sata dnevno, a imali su i 48 odsto veći rizik umiranja iz niza drugih razloga.
Rizik od prerane smrti značajno je povećan kod onih koji su pred računarom provodili pet sati ili više sati dnevno, navodi se u rezultatima istraživanja objavljenim u januarskom izdanju lista Žurnal američkog koledža kardiologije (Journal of the American College of Cardiology).
Sklonost ka preranom umiranju pokazivali su, međutim, i oni koji su u slobodno vreme redovno vežbali.

Izvor vesti : Beta

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Ovas - ruski eliksir zdravlja

Za jedne - stočna hrana, za druge - hrana bogova. Drevni Grci i Skandinavci su imali potpuno različita mišljenja o zobi. Ova skromna žitarica je bila pravi spas od gladi za mnoge narode, ali u nekom periodu ljudi su je zaboravili. U naše vreme naučnici su otkrili izuzetna isceljujuća svojstva zobi, koja leči mnoge bolesti i pomaže pušačima da ostave cigarete. Zahvaljujući doktoru Vladimiru Izotovu, o „ruskom ovsenom eliksiru“ je saznao ceo svet. Po starim receptima Trideset tri medicinska preparata dnevno, konsultacije najboljih stručnjaka, najsavremenije metode terapije - i nikakvog progresa u lečenju. Sovjetski lekar Vladimir Izotov, koji je preboleo krpeljni encefalitis, nalazio se u teškom zdravstvenom stanju. Usled opasne virusne infekcije dobio je mnogobrojne komplikacije: bolest bubrega, išemiju, srčanu aritmiju, hipertenziju, pogoršanje sluha... Iako je Izotov bio doktor, nije uspeo da izleči sebe uz pomoć najnovijih preparata. Mnogobrojni lekovi, koje je uzimao po ...