Пређи на главни садржај

Hrana koja je zdrava za zimu

Bilo da imate nameru da smršate, povećate mišićnu masu ili održite imunitet na zavidnom nivou, postoji mnogo zimskih đakonija koje vas mogu održati u top formi i koja ce da Vam pomogne da se osećate onako kako ste upravo Vi želeli.


Svako godišnje doba zahteva određenu vrstu ishrane. Tokom zimskih meseci, kada obično nema sezonskog voća i povrća, barem ne lokalnog, oseća se nedostatak zdravih namirnica.


                                                             


Većina namirnica u kojima uživamo tokom toplijih meseci zapravo je dostupno tokom cele godine, ali zima nudi odličnu priliku da eksperimentišete sa „smelim“ voćem i povrćem koje možete pronaći u marketima (neko povrće može preživeti na hladnoći bez ikakvih konzervanasa). 

Budite kreativni, hrabri i obratite pažnju na najboljih deset namirnica koje će vam ulepšati zimsku trpezu. 

1. Zimska bundeva
(Sezona: oktobar – novembar, može se skladištiti tokom cele zime) 

Zimska bundeva je jedna od mnogo varijanti tikve, ali je verovatno najneutralnija, jer nudi pun ukus, bez obzira na način pripreme – pečena, pržena, u vidu pirea ili potaža. 

Zimska bundeva je odličan izvor vitamina A u vidu beta karotena i moćni antioksidant koji može sprečiti pojavu srčanih oboljenja, pa čak i nekih vrsta tumora. 

2. Prokelj
(Sezona: septembar - februar) 

Prokelj sadrži blizu 50% više vitamina C (antioksidansa i borca protiv prehlade) nego pomorandže. 

Zapravo, potrebno vam je samo šest slatkih sitnih glavica da zadovoljite potrebu za tim vitaminom na dnevnom nivou. 

Međutim, nije samo vitamin C ono čim se prokelj može „pohvaliti“ – ovo povrće sadrži azotovo jedinjenje pod nazivom „indol“ za koje je poznato da deluje antikancerogeno i protivupalno. Prokelj je takođe odličan izvor vlakana, vitamina K i magnezijuma. 

3. Grejpfrut
(Sezona: oktobar - jun) 

Kiseo i gorak sa daškom šećerne slasti, grejpfrut je idealno zimsko voće. On nije samo prepun vitamina C – takođe je „napakovan“ likopenom, antioksidansom koji se takođe nalazi u paradajzu, lubenici i zelenom čaju. 

Likopen je antikancerogen i od nedavno se smatra da smanjuje rizik od pojave tumora prostate. Sa mnogo zdravih fitonutritijenata i flavonoida, grejpfrut je ključna namirnica svake zimske liste. 

4. Kupus
(Sezona: cele godine, u zavisnosti od vrste) 

Kupus je korisna namirnica u svim svojim oblicima, a naročito u crvenoj varijanti. 

Pun je vitamina A, B6, C i K i postao je poznat po svom protivupalnom dejstvu koje potiče od glutamina (aminokiseline koje osnažuju imuni sistem) i antocijana (biljnog pigmenta koji crvenom kupusu daje boju). Servirano sirovo ili kuvano ovo povrće sprečava pojavu tumora i kardiovaskularnih obljenja zahvaljujući svom nutritivno bogatom sadržaju. 

5. Kestenje
(sezona: oktobar - mart) 

Kestenje je poznata poslastica tokom zimskih praznika, ali je malo poznato njihovo blagotvorno dejstvo po organizam. 

Ipak, kestenje je klasična zdrava hrana – odličan izvor vitamina B, kalijuma, bakra i mangana. Odličan je izbor za one koji vežbaju pod opterećenjem. 

Kesten je jedini orah koji sadrži vitamin C što ih čini obaveznim za zaštitu od gripa. 

6. Repa
(sezona: cele godine, ali uglavnom između oktobra i marta) 

Repa je gorko povrće koje nažalost nije popularno. Ipak, njegov nutritivni sastav je impresivan! Repa je puna vitamina A, C, K, folata i takođe sadrži korisne minerale kao što je kalcijum, mangan i gvožđe. 

Repa je odličan izvor luteina, antioksidansa koji štiti oči od oksidacionog oštećenja, smanjuje rizik za pojavu katarakte i oboljenja žute mrlje. 

7. Slatki krompir
(Sezona: tokom cele godine, ali najbolje uspeva između novembra i decembra, aprila i maja) 

Obično narandžasti ili žuti, slatki krompiri nude mnogo više od običnih belih. Sa svega nekoliko kalorija i bez masnoće, jedan slatki krompir sadrži gotovo četiri grama vlakana i minerala. 

Pored toga, sva ta vlakna sadrže mnogo vitamina A, C i B6, kao i kalijum i mangan. 

8. Praziluk
(Sezona: tokom cele godine, ali naročito između oktobra i maja) 

Praziluk je deo porodice biljaka u koju spadaju i crni i beli luk, bogatu fitonutritijentima odličnim za borbu protiv bolesti. 

Praziluk je pun polifenola koji jačaju krvne sudove, vitamina A, B6, C, K, folata i gvožđa. Studije su čak pokazale da uzimanje ovog povrća smanjuje rizik od tumora debelog creva i prostate. 

9. Blitva
(Sezona: cele godine) 

Blitva je namirnica koju bi i sam lekar naručio u restoranu. Samo jedna šolja sadrži 100 odsto preporučene dnevne doze vitamina A i K i ispunjava 55 procenata dnevnih potreba za vitaminom C, 27 odsto folnom kiselinom i i oko 10 odsto kalcijumom i magnezijumom. 

Nije čudo što je blitva svrstana među najmoćnije antioksidanse i protivupalne namirnice. 

10. Beli luk
(Sezona: tokom cele godine, naročito između aprila i juna u oblasti hladne klime) 

Iako je tipično zimska hrana, beli luk je toliko nutritivno važan, da bi ga trebalo jesti tokom cele godine. 

Zapravo, čitave knjige napisane su u slavu belog luka, sa posebnom namerom da se ukaže na njegove sumporne sastojke (naročito alicin). 

Studije su utvrdile da igra važnu ulogu u suzbijanju srčanih oboljenja i kancera i da ima snažna antibakterijska i protivupalna svojstva. 

Zato, jedite beli luk u svim sezonama.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...