Пређи на главни садржај

Magični pasulj

Neizbežan u posnoj ishrani i na slavskoj trpezi, pasulj je mnogo više od ukusnog zalogaja. Snižava nivo holesterola, reguliše nivo šećera u krvi i lučenje insulina, podstiče varenje, a rezultati novih ispitivanja pokazuju i da štiti od raka.

Pasulj je zaista magična hrana. Snižava nivo holesterola, reguliše nivo šećera u krvi i lučenje insulina, poboljšava rad creva, a rezultati novih ispitivanja pokazuju i da štiti od raka.



Ukoliko želite da povećate unos vlakana, proteina i antioksidantnih materija, bez ikakve dileme, većina nutricionista će vam preporučiti proizvode od celog zrna raznih žitarica, što više svežeg voća i povrća i pasulj.
Rezultati brojnih istraživanja potvrdili su da postoji veza između zastupljenosti pasulja na trpezi i manje sklonosti ka bolestima srca, dijabetesu tipa 2 i povišenom krvnom pritisku.
Skup fitojedinjenja karakterističan za ovo mahunasto povrće pokazao se kao odlična zaštita od malignih „aktivnosti" na ćelijskom nivou zahvaljujući sposobnosti da sprečava razmnožavanje ćelija raka, naročito dojke i debelog creva.



Istraživači Škole za javno zdravlje u Harvardu zaključili su da žene koje unose pasulj najmanje dva puta sedmično i do 24 odsto su manje izložene riziku od raka dojke.
Bogata antioksidantima, zrna pasulja mogu pomoći organizmu u borbi protiv procesa oksidacije i štete koju nanose slobodni radikali.
Osim već pomenutih vlakana koja pospešuju varenje, ukusna jela od pasulja su odličan izvor gvožđa i proteina.
Tajno oružje pasulja je i aminokiselina triptofan, materiju koja učestvuje u regulaciji apetita, pomaže da lakše zaspimo i popravlja raspoloženje.





Neke vrste tog povrća obiluju folatima pa se njihovim čestim unosom čuvamo od bolesti srca.
Kalijum, magnezijum, vitamini B1, B2 i K, takođe, se nalaze na spisku važnih sastojaka koji pasulj čine veoma poželjnom namirnicom.
U kineskoj tradicionalnoj medicini jedan od obaveznih sastojaka raznih lekovitih smeša bio je pasulj, a najviše je korišćen za lečenje trovanja, povišenog krvnog pritiska, dijareje, kamena u bubregu, pa i alkoholizma.


Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...