Пређи на главни садржај

U Srbiji se boluje od raka i srca


Nezarazne bolesti, poput bolesti srca, krvnih sudova i malignih tumora spadaju u vodeće uzroke smrtnosti stanovništva u Srbiji, pa je neophodno jačanje kapaciteta službi javnog zdravlja, prevencija i propisivanje adekvatnih terapija, rečeno je danas na javnom slušanju o politici Svetske zdravstvene organizacije u regionu i Srbiji.










Ministar zdravlja Zoran Stanković rekao je na skupu koji je održan u organizaciji skupštinskog odbora za zdravlje i porodicu da je Srbija, kao i većina zemalja u Evropi suočena sa povećanom stopom hroničnih nezaraznih bolesti. 

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" Tanja Knežević kazala da će se 2012. godine početi sa istraživanjem zdravlja stanovništva i da će krajem godine i početkom 2013. biti izneti novi podaci o zdravlju populacije. 

"Sve aktivnosti koje treba sprovesti zahtevaju strateški pristup, te je za Srbiju od izuzetnog značaja razvijanje i usvajanje dokumenta SZO 'Zdravlje 2020' ", rekao je ministar ističući da pored kardiovaskularnih bolesti, maligne bolesti prestavljaju najčešći uzrok umiranja. 

On je podsetio da svake godine u Srbiji oko 3.700 žena oboli od raka dojke, a umre oko 1.600. Od raka grlića materice oboli oko 1.300 žena, a treći, najčešći oblik raka u Srbiji predstavlja rak debelog creva, od koga svake godine oboli 3.800 ljudi, a umre 2.300 građana. 

Takođe je podsetio da je Vlada Srbije 2009. godine usvojila Nacionalni program "Srbija protiv raka", tri programa sprovođenja ranog otkrivanja ova tri najčešća kancera, a prošle godine Skupština Srbije usvojila je Izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti u kojima se predviđa formiranje Uprave za skrining, pri Ministarstvu zdravlja. 

Stanković je na javnom slušanju Politika evropskog regiona SZO "Zdravlje 2020"- Zdravlje u svim politikama i Srbija, kazao i da je na prvoj konferenciji SZO o Novoj evropskoj zdravstvenoj politici- Zdravlje 2020 u Jerusalimu dogovorena saradnja u oblasti prevencije i kontrole nezaraznih bolesti između naših stručnjaka i predstavnika SZO. 

Prema njegovim rečima, narednih godina radiće se na jačanju kapaciteta zdravstvenog sistema, kao i unapređenju mera prevencije.
Ministar je istakao i da je neophodno da se smanji nejednakost u zdravlju građana Srbije i njihovom pristupu zdravstvenoj službi. 

Predstavljajući novu zdravstvenu politiku "Zdravlje 2020" šef kancelarije SZO u Srbiji Dorit Nican kazala je da je cilj da se odgovarajućim aktivnostima unapredi zdravlje građana, kao i da se omogući jednaka dostupnost zdravstvene zaštite svim grupama građana. 

Ona je kazala da se u Evropi na zdravstvenu zaštitu troši mnogo novca, naročito za lečenje kardiovaskularnih bolesti, bolesti gojaznosti, kao i raka i da bi trebalo voditi računa o uštedama i smanjenju razlika u dostupnosti zdravstvene zaštite. 

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" ukazala je da je primetno da u Srbiji postoji tendencija smanjenja broja stanovnika i starenje populacije. 

Knežević je kazala da godišnje u Srbiji od svih uzroka smrti svaki drugi stanovnik umre od bolesti srca ili krvnih sudova, a svaki peti od malignih tumora. 

Ona je navela da je najčešći razlog hospitalizacije u 2010. godini bio infarkt mozga i stezanje u grudima. 









Izvor vesti: B92





Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.