Пређи на главни садржај

Nedostatak cinka u organizmu Nedostatak cinka u organizmu


Cink je moćan antioksidans koji sprečava toksično dejstvo slobodnih radikala. On takođe učestvuje u odbrambenom mehanizmu organizma aktivirajući naročito limfocite T. U mozgu, njegova aktivnost deluje na polju pamćenja i mišljenja. 
Nedostatak cinka u organizmu tako utiče na pojavu problema sa učenjem i ponašanjem, kao i problema emotivne prirode. 
Cink podstiče dejstvo mnogobrojnih hormona, kao što su, na primer, hormoni rasta. On igra važnu ulogu u proizvodnji testosterona i čak povoljno utiče na pokretljivost spermatozoida. 
Cink je važan za lepu kožu. Njegov nedostatak dovodi do sušenja kože, lomljenje niktiju, pojave peruti i opadanja kose. On povoljno utiče na zarastanje rana, naročito opekotina.




Vodite računa o nedostatku

Cink nedostaje organizmu najviše zbog usvojenih navika u ishrani, i to najčešće ženama, tinejdžerima, deci i starim osobama. Nekad su potrebe prirodno povišene, kao kod trudnica ili dojilja ili kod dece u periodu rasta.
Pored toga, neki lekovi utiču na gubitak cinka, kao što su antibiotici i antiinflamatori posle duže upotrebe, ili diuretici. Ne zaboravite da alkohol, kao i duža terapija gvožđem ili bakrom, znatno ometa apsorpciju cinka. Do nedostatka cinka može doći ukoliko osoba ima problema sa crevima, dugotrajnu dijareju ili pak gubi cink putem mokraće, kao u slučaju dijabetesa, bubrežnih oboljenja ili velikih opekotina.

Gde se nalazi?

Unos cinka mora biti svakodnevan, jer ga organizam nema u rezervi. To će se najbolje postići raznovrsnom ishranom. Najbolji izvori cinka su namirnice životinjskog porekla:
- ostrige (80 mg cinka na 100 g), 
- teleća i svinjska džigerica (9 mg/100 g), 
- konjsko meso (6 mg/100 g), 
- žumance (4 mg/100 g), 
- riba i ljuskari (1,5-3 mg/100 g)
Integralne žitarice, mahunarke, orasi, zrna lana i susama, takođe sadrže veliku količinu cinka. Ali pazite, apsorpcija cinka iz namirnica biljnog porekla je lošija nego iz namirnica životinjskog porekla! To znači da vegetarijanci moraju da ga unose u većoj količini kako bi zadovoljili potrebe organizma.

Kolike su potrebe za cinkom ako...

... jedete malo mesa
... jedete mnogo mesa


količine cinka mg/dan
deca od 1-12 godina
8-14
5-9
tinejdžeri
11-14
9-11
odrasli i starije osobe
12-14
7-9
trudnice
16
11
dojilje
23
15

Znaci upozorenja

  • Bele fleke ili pruge na noktima
  • Suva koža, perut, opadanje kose
  • Česte infekcije

Zapamtite!

  • Dugotrajna terapija gvožđem ili bakrom dovodi do nedostatka cinka.
  • Cink iz namirnica životinjskog porekla se bolje apsorbuje.




Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...