Пређи на главни садржај

Štikle dokazano štete stopalima i mišićima


 Štikle dokazano štete stopalima i mišićima Gordana Golubović,
Verujemo da ni ovo istraživanje naučnika neće naterati dame da odreknu štikli koje često jesu uzrok bola, ali u njima, takođe, raste i žensko samopozdanje. Ipak, pročitajte do kakvih saznanja su došli autori jedne studije.




Noge izgledaju duže i lepše na štiklama, ali svaki dodatni centimetar povećava pritisak na stopala
Žene znaju da cipele na štiklu nisu baš udobna, stabilna i praktična obuća, međutim, trebalo bi da razmisle o tome da se odreknu nošenja visokih peta od ujutru do uveče.

Australijski naučnici utvrdili su da dugotrajno držanje stopala u neprirodnom položaju menja način hoda i može trajno da ošteti mišiće nogu. Osim što izazivaju deformacije stopala i nepotrebno “pritiskaju” kolena, kukove i kičmu, visoke štikle povećavaju pritisak na petu i prednji deo stopala.

Što je štikla viša, opterećenje je veće, a bolovi u stopalima i prstima neizbežni. Ponekad može da izazove osteohondrozu, odnosno poremećaj snabdevanja krvlju kostiju i mekih tkiva stopala.

I mišići listova se grče i prilagođavaju uglu visokih potpetica, pa mogu da se skrate i zategnu. A, kada je pri hodu stopalo niže od pete, što je slučaj kada se nosi visoka potpetica, zateže se i skraćuje Ahilova tetiva koja vremenom čak može da atrofira.

Vrtoglavo visoke štikle naginju ženska stopala u vrlo neprikladan ugao, pa stručnjaci ukazuju na petostruko povećanje broja izbočenja palčanog zgloba na stopalu. Međutim, uprkos bolu koji trpe, mnoge mlade žene ne mogu da se odreknu obuće koja im daje osećaj seksepila. Istraživanje je istaklo da 65 odsto žena i dalje nosi visoke štikle 40 sati nedeljno na poslu, a među njima 35 odsto njih nosi potpetice veće od 12 cm.

Izbočenje palčanog zgloba stopala je deformacija kosti koja može da se ukloni hirurškim putem. Više od polovine ovih problema direktna su posledica nošenja visokih potpetica, a više od trećine žena koje osete bol u stopalima imaju trajna oštećenja.

VEŽBE KOJE ČUVAJU STOPALA


Često nošenje visokih potpetica skraćuje Ahilovu tetivu, i zato se preporučuju vežbe istezanja ove tetive pre i posle nošenja cipela sa visokom štiklom.
Oslonite se rukama o zid, noga je ispred noge, pa rukama "gurajte" zid nežno rastežući listove i tetive u zadnjem delu stopala. Leđa su prava, a kukove gurajte prema zidu dok ne osetite napetost u ispruženoj nozi. Ahilovu tetivu istežite u istom položaju, ali savijte koleno ispružene noge. Radite vežbu 10-30 sekundi, ili dok napetost ne popusti.
Za stopala su naročito dobre i "vežbe abecede", jer učvršćuju zglobove i povećavaju pokretljivost. Dovoljno je da ocrtavate slova pomerajući samo stopalo i zglob. Radite vežbu bosi tako što ćete jednom nogom stajati na podu, a drugu podignete i palcem iscrtavajte slova po vazduhu. Tako ćete naučiti i da održavate ravnotežu i da istežete mišiće.











Preuzeto sa: Blic



Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...