Пређи на главни садржај

Napeti ste? Spas je matičnjak




Matičnjak je lekovita, mirisna, ukrasna, začinska, aromatična, medonosna i industrijska biljka. Raste u pčelinjacima, dvorištima, pored naselja, uz ograde i živice, po šumama…

Matočina, limun trava ili pčelarica, kako se u narodu još naziva matičnjak, spada u višegodišnje biljke, dostiže visinu od oko 60 centimetara i ima bele, plavičastobele, bledoružičaste ili žućkastobele cvetove. Njegov opojni miris najviše podseća na limun.
Matičnjak se uspešno gaji u baštama ili saksijama koje su postavljene na sunčanom mestu.
Za lekovita svojstva ove biljke najzaslužnija su esencijalna ulja citronelal i citral, pelini i tanini, koja opuštaju mišiće, jačaju srčani mišić i imaju antibiotsko dejstvo.



ŠTA LEČI
Redovno uzimanje čaja od matičnjaka pomaže kod nervoze, depresije i glavobolje uzrokovane stresom.
Kupka od matičnjaka deluje smirujuće, pa se preporučuje osobama koje pate od nesanice. Tinktura napravljena od ove lekovite biljke pomaže kod glavobolja, usnog herpesa i atletskog stopala.
Osim toga, matičnjak je odličan prirodni lek za jačanje srca i normalizaciju rada unutrašnjih organa, ublažavanje noćnih strahova i depresije i popravljanje raspoloženja.

PROVERENI RECEPTI
Čaj protiv nervoze

Tri kašičice suvih listova matičnjaka prelijte šoljom kipuće vode, ostavite da odstoji desetak minuta, pa procedite. Pijte tri šolje dnevno najmanje šest nedelja.

Kupka protiv napetosti
Skuvajte deset kašika suvih listova matičnjaka u litri vode, ostavite da odstoji deset minuta, a zatim procedite. Odvarak dodajte u vodu za kupanje i leškarite u kadi dvadesetak minuta.

Tinktura protiv herpesa
Kašičicu listova matičnjaka prelijte s pola šolje votke, ostavite da odstoji dve nedelje na toplom mestu, pa procedite i istisnite tečnost iz listova. Tinkturu čuvajte u dobro zatvorenoj boci od tamnog stakla. Herpes, kada se pojavi, premazujte nekoliko puta dnevno s nekoliko kapljica tinkture.

Probajte i majčinu dušicu
Kašiku majčine dušice prelijte sa 2 dl vrele vode, ostavite da odstoji poklopljeno desetak minuta, pa procedite. Uvek pijte sveže pripremljen čaj.
Takođe, u jastučić od gaze stavite dve šake sušenih cvetova i listova majčine dušice, pa ih stavite u kadu pod mlaz tople vode. Ležanje i opuštanje u kupki preporučuje se pre spavanja.

Bosiljak protiv kašlja
Pored brojnih već poznatih kvaliteta, bosiljak je i snažno sredstvo protiv kašlja, tvrde švedski naučnici. Naime, da biste se što pre rešili prehlade, svakodnevno grickajte deset listića svežeg bosiljka uz doručak. Ako kašalj ne popusti, napravite čaj od ove biljke tako što ćete listove osušenog bosiljka preliti ključalom vodom i ostaviti u poklopljenoj posudi 10 minuta. Čaj pijte redovno nedelju dana.




Izvor vesti: BlicŽena

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...