Пређи на главни садржај

Šta je štetnije puter ili margarin?





Puter ili margarin? I danas se to pitaju mnogi, nakon što su proteklih decenija zdravstveni autoriteti jednu pa drugu namirnicu proglašavali štetnom.


Međutim, prema riječima nutricionistkinje dr Darije Vranešić-Bender, ni margarin ni puter nisu nezdravi u umerenim količinama. 

Margarin se dobija od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama, a obogaćen je vitaminima topivim u masti i ne sadrži holesterol. Pre petnaestak godina uočeno je da transmasne kiseline koje nastaju hidrogenizovanim biljnih ulja, odnosno tokom proizvodnje margarina imaju izrazito štetno delovanje na krvne sudove. 

“Stoga su unazad pet godina proizvođači izbacili nepoželjne transmasne kiseline iz margarina”, kaže dr Vranešić-Bender. Puter je, pak, izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i holesterolom čiji je unos takođe potrebno ograničiti, ali je i bogat korisnim masnoćama poput konjugovane linolenske kiseline i vitaminima topivim u masti.

Idealno 

Idealan udeo masnog tkiva u organizmu zdrave osobe iznosi 12-20 posto za muškarce i 20-30 posto za žene. Ljudsko telo je sposobno da sintetizuje sve potrebne masne kiseline osim dve: linolne i linolenske kiseline. Te kiseline se nazivaju esencijalnima i nužno ih je osigurati ishranom.

Dobre i loše 

Preteran unos zasićenih masti (iz životinjskih izvora) povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i gojaznosti, pa zasićene masti (s transmasnim kiselinama) zovemo “lošim” mastima. Jednostruko i višestruko nezasićene masti imaju celi niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se “dobrim” mastima.

Light 
Margarini najčešće sadrže niz masnih kiselina potrebnih organizmu. 100 grama, zavisno od proizvoda, osigurava 18-22 grama zasićenih masti, 16-21 grama jednostruko nezasićenih masti i 8-24 grama višestruko nezasićenih masti. Izuzetak su light margarini - zbog smanjenog udela masti, sadrže i upola manje zasićenih i jednostrukonezasićenih masti, dok je sadržaj višestrukonezasićenih masti očuvan.

Energija 

Preporuke govore da svakodnevnom ishranom treba osigurati 30 posto energije iz masti. Pritom se ne treba toliko zamarati kvantitetom, važnije je obratiti pažnju na kvalitet. Do 10 posto trebaju činiti zasićene masti, a 20 posto nezasićene. Masti su koncentrirani izvor energije: 1 gram masti osigurava devet kilokalorija, a 1 gram ugljikohidrata odnosno belančevina osigurava četiri kilokalorije.

Za decu 

Zasićene masti služe uglavnom kao izvor energije, a nezasićene za izgradnju ćelijskih struktura. Dok su zasićene masti neophodne u ishrani osoba koje se bave teškim fizičkim radom i sportom, odojčadi i deci, adolescentima, trudnicama i dojiljama potrebne su velike količine nezasićenih masti.

Štetno 

90-ih godina otkrilo se da transmasne kiseline nisu dobre za zdravlje srca i krvnih sudova – snižavaju visinu HDL (dobrog) holesterola u krvi istodobno povišavajući nivoukupnog i LDL (lošeg) holesterola. 




Preuzeto sa : B92

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...