Пређи на главни садржај

Šta jedu olimpijci?

Na veliku žalost osoba koje uživaju u prejedanju, dnevna rutina plivača Majkla Felpsa koja uključuje unos 12.000 kalorija nije istinita. Koliko zaista profesionalni sportisti unose kalorija dnevno i šta jedu?




„Nikada nisam jeo toliko, to je nemoguće“, izjavio je Felps u intervjuu sa Rajanom Sikrestom. 

U proseku profesionalne atlete dnevno unesu 6.000 do 10.000 kalorija kroz 6 obroka tokom dana. 

Turski rvač Elif Jale Jesilirmak drži se dijete od 3.000 kalorija dnevno. 

„Umesto mesa, uglavnom jedem lososa. Verujem da je riba znanto zdravija i hranljivija od mesa. Pijem dosta vode, minimum 5 litara dnevno“. 

Kanadski sprinter Dilan Armstrong unosi zapanjujućih 9.000 kalorija dnevno. 

„Volim lososa. Naravno, jedem i puno govedine i piletine pošto zbog napora moja ishrana mora da sadrži puno proteina a malo ugljenih hidrata. Jedem pet do šest puta dnevno. Volim da imam puno malih obroka tokom dana“. 

Američka plivačica Džesika Hardi svoju formu održava dugim treninzima i malim, ali čestim, obrocima. „Uvek se isplati uložiti malo više novca u zdravu hranu“. 

Međutim, postoje sportisti kao što je sedamdesetjednogodišnji jahač Hiroši Hoketsu čija ishrana je prilično drugačija od mnogih današnjih sportista. 

„Jedem šta hoću i kad hoću. Mislim da sam rođen veoma srećan kada je hrana u pitanju. Uopšte se ne debljam, čak i kada preterujem u hrani. Moja težina i građa nisu se promenili od kada sam diplomirao tako da mi je prilično lako sa hranom. Ne brinem mnogo o tome šta jedem i pijem“. 

Međutim, mnogi od nas ne provode sate trenirajući svakog dana kako bi sagoreli sve te kalorije i učvrstili mišiće. Srećni smo ukoliko imamo salatu uz naš obrok i ako stignemo da se malo prošetamo tokom dana. 






Izvor: B92







Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...