Пређи на главни садржај

Ambrozija "napada" uskoro




Koncentracija ambrozije u vazduhu još nije dostigla maksimum, ali bi građani koji su alergični na polen tog korova trebalo da počnu sa preventivnom terapijom pošto se "napad" ambrozije očekuje za desetak dana.
Polen Ambrozije pravi probleme svake godine
 

















Koncentarcija ambrozije sada iznosi oko 10 polenovih zrna u kubnom metru vazduha, a pod pojačanom koncentracijom smatra se preko 15 polenovih zrna, rekla je za beogradske medije Mirjana Mitrović iz Agencije za za zaštitu životne sredine.

Koncentracija polena ambrozije uobičajeno je najveća u periodu od 10. avgusta do 20. septembra, ali zbog kiša i vlažnog vremena, ove godine "napad" se očekuje sa zakašnjenjem, dodala je Mitrović.

Ona je naglasila da je polen ambrozije jedan od najjačih alergena, objasnivši da se reakcija na druge alergene pojavljuje kada je njihova koncentracija 30 polenovih zrna u kubnom metru vazduha, dok je za reakciju na ambroziju dovoljno duplo manje.

Mitrović je posavetovala građane koji su alergični na ambroziju da posete lekara i počnu da uzimaju odgovarajuću terapiju, kako bi ublažili simptome alergije.
Druga mogućnost da izbegnu alergiju je da u pomenutom periodu odu iz grada na more i promene klimu, rekla je ona.

Onima koji u vreme cvetanja ambrozije imaju simptome poput otežanog disanja, suznih očiju, promena na koži, kijavice ili gušenja, lekari preporučuju često tuširanje, presvlačenje i ispiranje nosa i upozoravaju ih da veš ne suše napolju, a da stanove ne provetravaju pre 23 sata.

Mitrović je ukazala da je sada pravo vreme da se počne sa uništavanjem korova ambrozije, bilo mehaničkim, bilo hemijskim putem.

Kao dobar primer akcije, ona je pomenula opštinu Novi Beograd, koja godinama unazad organizuje čupanje tog korova, dok je ovog proleća na nekoliko lokacija na toj opštini posejana detelina koja je sprečila širenje ambrozije.

Ambrozija uglavnom nastanjuje napušteno zemljište, tako da je više ima na periferiji, nego u centru grada, to je biljka zelene boje i jajstih listova, koja raste do 1,5 metara visine, a prepoznatljiva je po grubim dlačicama. 




Preuzeto sa vestionline


Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...