Пређи на главни садржај

Uloga 4 masne kiseline u prevenciji raka




Masne kiseline se tradicionalno shvataju kao gradivni elementi u organizmu, a masti i ulja i kao izvori energije. Međutim, poslednjih godina mnogo smo saznali o njihovim biološkim ulogama.



– Masne kiseline u krvi, tačnije u fosfolipidima seruma, ogledalo su ishrane. Ispitujući njihov sastav kod pacijenata koji imaju kancer, otkrili smo neke zajedničke karakteristike u različitim tipovima maligniteta – objašnjava dr sci. Vesna Vučić, viši naučni saradnik Centra izuzetnih vrednosti za istraživanja ishrane i metabolizma Instituta za medicinska istraživanja Beogradskog univerziteta.
Otkrića u vezi sa stearinskom, omega-3, palmitinskom i omega-6 masnom kiselinom do kojih se došlo u Centru prenosimo u ovom tekstu.


Omega-3

Omega-3 i omega-6 masne kiseline posebno su zanimljive sa stanovišta ispitivanja kancera. O tome koliko su omega-3 masne kiseline korisne i u prevenciji i u lečenju mnogih oboljenja već godinama se intenzivno piše i u naučnoj i u popularnoj literaturi.

– Postoji veliki broj naučnih dokaza da omega-3 grupa više masnih kiselina sprečava nastanak i širenje tumora – kaže naša sagovornica. – Rezultati naših ispitivanja pokazali su ekstremno niske vrednosti ovih korisnih masnih kiselina kod pacijenata s tumorima.
Nažalost, i kod zdravih osoba uočena je niska koncentracija omega-3 u krvi, što samo potvrđuje koliko su kod nas retko u ishrani zastupljeni morska riba i morski plodovi.
Najbolji izvor omega-3 masne kiseline su losos, skuša i tuna, dok su od biljnih proizvoda to laneno seme i laneno ulje.


Omega-6

Omega-6, grupa više masnih kiselina, takođe je neophodna za normalan rast i razvoj, kao i za funkcionisanje mozga i drugih organa. Međutim, njihovi biološki efekti često su suprotni od omega-3. Dokazano je da učestvuju u razvoju mnogih bolesti i da deluju prokancerogeno, pomažu razvoj i širenje tumora.

Zato je od posebnog značaja održavati ravnotežu unosa omega-6 i omega-3 masnih kiselina.
Palmitinska kiselina

Palmitinska kiselina je zasićena masna kiselina i u najvećoj meri se nalazi u proizvodima životinjskog porekla kao što su mast, maslac, sir i meso. 

– U našim istraživanjima bila je povećana kod svih pacijenata. Za palmitinsku kiselinu je odavno poznato da dovodi do ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja – objašnjava dr sci. Vesna Vučić, biohemičarka.


Stearinska kiselina

Stearinska masna kiselina je takođe doskora vezivana za srčane bolesti. Međutim, nova istraživanja su pokazala da ona ne samo što ne izaziva kardiološka i maligna oboljenja već i štiti od njih i sprečava metastaziranje tumora.

– Domaći rezultati potvrđuju te nalaze, s obzirom na to da su naši pacijenti imali snižene vrednosti ove kiseline, posebno oni s agresivnijim formama malignih bolesti – kaže dr Vučić.
Stearinska kiselina se može naći u proizvodima biljnog i životinjskog porekla, a u velikoj količini je ima u crnoj čokoladi i kakaou. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...