Пређи на главни садржај

Zdravlje creva i probavnog sastava




probioticiDobre bakterije u vašim crevima nazivaju se različitim imenima, probiotici, korisne bakterije, dobra crevna mikroflora, prijateljska flora i sl.

Vaše crevo ima dobre i loše bakterije. Dobre bakterije održavaju zdravlje vašeg probavnog sastava tako što sprečavaju loše bakterije da se multipliciraju.

Kod većine ljudi loše bakterije dominiraju u crevima, a to se očituje kroz mnogobrojne bolesti. Većina ljudi kasnije u životu pati od neke bolesti koja je rezultat lošeg zdravlja creva.

Kada se loše bakterije multipliciraju?

Loše bakterije umnožavaju se kada:

- Konzumirate otrove poput pesticida, štetnih aditiva, konzervansa, boja i sl.

- Pijete alkohol

- Jedete visoko prerađenu hranu

- Nedostaje vam proteina u ishrani

- U stresnom ste ili anksioznom razdoblju

- Pijete neke lekove ili medikamente.

Dobre bakterije skup su stotina različitih vrsta bakterija. One zajednički kreiraju pH okruženje 5.9 do 6.9 što se smatra zdravim crevnim okruženjem.

Loše bakterije najaktivnije su u pH okruženju 7.1 do 7.9.

Acidophilus i bifidus su najvažnije dobre bakterije u vašim crijevima. Kada su te bakterije dovoljno aktivne u vašim crevima sprečavaju širenje najrazličitijih mikroorganizama, parazita, bakterija i virusa, posebno salmonele, virusa herpesa, sifilisa, gripe, te sprečavaju bolesti poput dizenterije, otrovanja krvi, meningitisa, upale pluća, gripe i sl.

Dobre bakterije sprečavaju množenje svih tih loših mikroorganizama, i njihovu apsorpciju u krv, a time u ostale organe tela.

Zbog toga je nužno održavati u crevima dominantnima dobre bakterije. Ako primetite neke probavne smetnje ?dobre bakterije i potaknite ih da se multipliciraju.

Hrana koja sadrži probiotike:

- Jogurt

- Mlaćenica

- Kefir

- Kiseli kupus

- Pivski kvasac.

Prebiotici

Prebiotici su relativno novo otkriće. Oni su hrana koju probiotici konzumiraju, najčešće određene vrste šećera. Uzimajući hranu koja se smatra prebioticima hranite dobre bakterije i osiguravate dobru crijevnu mikrofloru. Prebiotici uključuju:

- Med

- Voće

- Jabukovo sirće

- Paradajiz

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...