Пређи на главни садржај

Ovo sigurno niste znali o svojoj težini

Imate problema s kilogramima i teško se borite s mršavljenjem? Pročitajte 10 činjenica o mršavljenju koje će vam pomoći da postignete cilj.




1. Da, ima nešto i u genetici 

Još odavno je utvrđeno da neki ljudi imaju veću genetsku predispoziciju da budu gojazni, što u realnosti uvećava njihovu šansu za debljanjem čak i do 60 odsto. Loša vest je što najnovija istraživanja pokazuju da ovih gena ima još više. 

2. Broj masnih ćelija je predodređen 

Lekari sa švedskog Instituta Karolinska kažu da neki ljudi imaju duplo više masnih ćelija od drugih i da to utiče na njihov pokušaj da izgube kilažu. Ipak kako lekari tvrde bolje ih je imati više nego manje, jer se manji broj zbog punjenja masnoćama stalno povećava, što nije dobro. Masne ćelije se stiču u period adolescencije i ostaju za ceo život. 

3. Možete ubrzati metabolizam 
Skandinavski tim iz Helsinkija ima ohrabrujuće vesti. Gojenjem usporavamo metabolizam, ali to se može veoma lako promeniti redovnim fizičkim aktivnostima. 

4. Stres 

Nerviranje i stres povećavaju želju za ugljenim hidratima, a svi znamo kako oni utiču na naš organizam. Izbjegavajte brzu, masnu hranu i razne grickalice u takvim situacijama jer ćete začas primetiti negativne rezultate na vagi. 

5. Početak problema 

Neka su istraživanja potvrdila da je naša kilaža zapravo posledica isharane majke u toku trudnoće. Savet svim trudnicama je da se zdravo hrane kako njihovo dete ne bi kasnije imalo problema s kilažom. 

6. Spavanje 
Američki stručnjaci iz Čikaga potvrdili su da manjak sna loše utiče na glad, odnosno smanjuje lučenje hormona leptin koji je odgovoran za osećaj sitosti u organizmu, pa kada smo neispavani imamo utisak da smo stalno gladni. 

7. Partnerova težina 

Istraživanje objavljeno u časopisu "New England Journal of Medicine" ukazuje da ukoliko vam je partner gojazan i vi se lakše prepuštate čarima nezdrave hrane. Rezultati pokazuju da je to slučaj s čak 37 odsto ispitanika. 

8. Slatkiši stvaraju zavisnost 

Naučnici iz Filadelfije su sproveli istraživanje u kojem je beležena reakcija mozga kada su ljudima pokazivali omiljenu hranu. Zaključak je da naš mozak zaista reaguje na omiljenu hranu pri čemu se luči hormon dopamin koji je zaslužan za osećaj zadovoljstva. 

9. Upala uha 

Doktor Derek Snider sa Univerziteta u Floridi otkrio je da upala uha ima veze s boljim apetitom. Upale mogu oštetiti živce koji reaguju na ukus, što može smanjiti osećaj slatkoće i masnoće u hrani, pa čovek više jede. 

10. Antioksidansi 

Slobodni radikali u hrani zaslužni su za otvaranje apetita, a to znači da treba izbaciti brzu hranu i prebaciti se na raznovrsnu ishranu s puno povrća, voća i žitarica. 






Izvor:Tportal

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...