Пређи на главни садржај

Zašto je zdravo biti gladan?

Glad ima negativnu konotaciju u našem društvu. Naša prva reakcija na tu reč je da je u pitanju nešto loše, osećaj koji treba popraviti ili potisnuti. Međutim, glad je jako bitan deo celokupnog iskustva ishrane. Hrana jednostavno ima bolji ukus kada smo gladni.

Mnogi ljudi grickaju po ceo dan, nikada nisu potpuno siti, ali svom telu ipak ne daju vreme da ono postane gladno. Drugi će pokušati da ignorišu osećaj gladi u pokušaju da izgube koji kilogram. 


U pojedinim slučajevima može se desiti da ljudi razviju i strah od gladi. 


Francuzi instinktivno biraju pravo vreme za osećaj gladi: grickanje tokom dana je retko zato što je jako bitno sesti za sto sa dobrim apetitom, pogotovo kada je ukus hrane u pitanju. 

Pogledajte tri razloga da prihvatite glad u svakodnevnom životu: 

Jedenje u odsustvu gladi znači da preterujemo 
Pojedini stručnjaci za gubljenje težine ostvaruju veliki uspeh uz pomoć alatke nazvane Skala gladi. Koncept je vrlo prost: Kada koristite Skalu gladi, ne jedete dok ne primetite da ste prijatno gladni (ne umirete od gladi), i prestajete sa obrokom kada ste prijatno siti (ne puni). 

Ovo izlazi u susret svim potrebama tela za hranom ali ga ne preopterećuje prevelikim i preteranim unosom hrane. 

Dozvoljavanje deci da budu gladna smanjuje njihovu izbirljivost 

Deo odgovornosti u ishrani dece ima veze sa određivanjem pravilnog vremenskog intervala između obroka. Ukoliko ostavite detetu dovoljno vremena između obroka da ono postane gladno, hrana će imati bolji ukus i pomoćićete mu da bude spremnije da proba nove namirnice. 

Deci je vrlo lako da budu izbirljiva kada nisu gladna. 

Glad nam omogućava da uživamo u hrani 

Da bi hrana bila zaista dobra, potrebno je da budemo zaista gladni. A dobra glad stvara se pravovremenim pauzama između obroka.








Izvor: HUFFINGTON POST

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...