Пређи на главни садржај

Prve transplantacije srca u Srbiji na proleće

Donorske kartice potpisalo je više od 70.000 građana Srbije, a od početka godine u našoj zemlji obavljeno je 45 kadaveričnih transplantacija. Prve transplantacije srca mogle bi da budu izvedene početkom 2013.




Transplantacija srca u Srbiji mogla bi početi da se izvodi na proleće iduće godine, a do tada će biti omogućeno da pacijenti koji čekaju na ovu intervenciju odlaze u bečku AKH bolnicu, a jedan broj lekara na edukaciju u Ameriku, najavio je danas državni sekretar Ministarstva zdravlja prof. dr Vladimir Đukić. 

Na konferenciji za novinare povodom Evropskog dana donacije organa, Đukić je istakao da je planiran tvining ugovor sa bolnicom u Beču kako bi pacijenti o trošku RFZO mogli da odu na transplantaciju srca, a da će posebna pažnja biti posvećena edukaciji kadrova. 

On je rekao da će jedan deo stručnjaka otići na usavršavanje u inostranstvo, a da će i strani eksperti iz ovih oblasti dolaziti u Srbiju i obučavati naše lekare. 

Na konferenciji za novinare u Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" iznet je podatak da je u Srbiji od početka ove godine obavljeno 45 kadaveričnih transplantacija i to 41 transplantacija bubrega i četiri jetre, a 23 porodice su dale saglasnost da se sa klinički mrtvih srodnika doniraju organi. 

U Srbiji ima 70.000 donorskih kartica, a direktorka Uprave za biomedicinu Danica Mihailović rekla je da će biti izrađen jedinstven registar dobrovoljnih davalaca organa. 

"Kada je u pitanju lista čekanja, 728 pacijenata čeka bubreg, 64 jetru, a podaci za srce ne postoje ali su procene da oko 100 ljudi čeka transplantaciju, od čega je za njih desetoro potrebna hitna intervencija", rekla je Mihailovićeva Tanjugu. 

Načelnik transplantacionog centra Kliničkog centra Srbije doc. dr Radomir Naumović rekao je da je transplantacija metoda koja se poboljšava kvalitet života. 

On je istakao da bi ta oblast morala da se popravi i da je u Srbiji još uvek nedovoljno kadaveričnih transplantacija. 


Izvor:Tanjug

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Recepti od ovsa za snižavanje holesterola i gubitak kilograma

Ovas ili zob je skrivenosemenica koja pripada familiji trava. Nekad se isključivo upotrebljavao za ishranu konja pošto se od njega nije mogao praviti hleb. Kako sadrži sve važne minerale i vitamine, danas je podjednako zastupljen u ishrani domaćih životinja i ljudi.  Nutricionisti mu pridaju sve veći značaj tako da se trenutno nalazi na listi 20 najzdravijih namirnica. Dostupan je kao celo zrno, u obliku pahuljica, mekinja, brašna i pri tom uopšte nije skup. Primera radi, u prodavnicama zdrave hrane pakovanje oljuštenog ovsa od 200 grama košta 91 dinar, ista količina pahuljica je 83 dinara, 300 grama mekinja je 135 dinara, a kilogram brašna 141 dinar. Štiti srce Seme ovsa, koje se i koristi u ishrani, sadrži esenciju hranljivog potencijala ove biljke. Prednjači u proteinima, naravno biljnog porekla, koji sadrže najmanje zasićenih masti. Recimo, u 100 grama ovsa ima ukupno 6,9 grama masti, od kojih je 1,2 grama zasićenih, a 4,9 nezasićenih. Dakle, ne morate biti stručnjak pa ...