Пређи на главни садржај

Popularni mitovi o ishrani


Stroge dijete i režimi ishrane nisu najbolji način za postizanje željene težine, iako svakako dobijaju puno pažnje.


  Kejt Hilper je istraživala neke poznate mitove o hrani koja je dobra za nas, a koja nije i napravila neke izmene. 
Foto: pscf11 / Flickr.com
Mit: So u ishrani dovodi do visokog krvnog pritiska

Mnoge studije su pokazale da konzumacija soli utiče na krvni pritisak, međutim to ne znači da je morate potpuno izbaciti iz ishrane. Odraslima je potrebna određena količina soli u organizmu kako bi održali ravnotežu telesnih tečnosti.

Dnevna preporučena doza ove namirnice je 6 grama, a oko 75% dobijamo iz hrane, poput supa, soseva, sendviča i prerađenog mesa. 


Mit: Ugljeni hidrati su loši za vas

Ugljeni hidrati su idealan izvor energije, a u njima se nalazi i dosta vlakana i hranljivih materija. Jedan od glavnih razloga nepopularnosti ugljenih hidrata je što se smatra da goje.

Međutim za to nema nikakvog dokaza. Kilogrami se talože zbog viška kalorija, tako da nije važno odakle one dolaze. Najveći problem je što mast koju dodajemo na ugljene hidrate povećava njihovu kaloričnost: puter na tost, sos na pastu...

Mit: Mlečni prozvodi su nezdravi i goje

Mlečni proizvodi su bogati hranljivim materijama koje čuvaju naše zdravlje. Oni su bogati kalcijumom, mineralom koji jača kosti.

Postoje razne verzije niskomasnih mlečnih proizvoda koje takođe sadrže istu količinu kalcijuma.

Mit: Crveno meso je loše za vas 

Prošle godine se pojavila studija koja je okrivila crveno meso za rak debelog creva i Svetski centar za istraživanje bolesti raka je preporučio da ljudi ograniče unos ove namirnice na 500 g nedeljno. Rezultati ove i sličnih studija dovode samo do panike među ljudima.

Preporučena doza od 500 g je jednaka 5,6 srednjih porcija svinjetine, govedine ili jagnjetine. Crveno meso je izvor minerala i vitamina, naročito gvožđa; zato nema potrebe da ga izbegavate.

Foto: Like_the_Grand_Canyon / Flickr.com
Mit: Sveže je uvek bolje od zamrznutog 

Smrznuto voće i povrće može biti zdravije od svežeg. Kada se namirnica zamrzne, hranljivi sastojci ostaju u njoj. Sa druge strane sveže voće i povrće često dolazi iz dalekih krajeva, prolaze kroz vrućinu, vazduh, vodu što može doprineti smanjenju hranljivih sastojaka. 

Mit: Soja olakšava simptome menopauze 

Godinama se činjenica da Azijatkinje imaju slabije simptome menopauze opravdavala većim količinama soje u njihovoj ishrani. Međutim, Majami univerzitet je u svojoj studiji otkrio da soja nema nikakve veze sa napadima vrućine i slabljenjem kostiju. Čak su žene kojima je za potrebe istraživanja davana soja, imale veće probleme sa tim neprijatnostima. 

Mit: Crni hleb je bolji od belog 

Crni hleb može u sebi imati samo boju ili malu količinu celog zrnevlja, što znači da nikako ne može biti zdraviji od belog. Hleb koji je zaista zdraviji od belog je integralni koji je napravljen od brašna koji sadrži sve beneficije pšenice. Takav hleb je bogat vlaknima, proteinima i vitaminima B1, B2, B6, biotinom i folnom kiselinom. 

Mit: Svima je potrebno mnogo proteina 

Proteini su od izuzetne važnosti za rast i razvoj, ali stručnjaci smatraju da mnogi preteruju sa njihovim unosom. Oni treba da obuhvataju oko 15% dnevne ishrane, što znači oko 55g za muškarce i 45g za žene. 

Ipak postoje neke studije koje su otkrile da proteina nikada ne možemo uneti previše.






Izvor vesti: B92



Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...