Пређи на главни садржај

Šta jedu olimpijci?

Na veliku žalost osoba koje uživaju u prejedanju, dnevna rutina plivača Majkla Felpsa koja uključuje unos 12.000 kalorija nije istinita. Koliko zaista profesionalni sportisti unose kalorija dnevno i šta jedu?




„Nikada nisam jeo toliko, to je nemoguće“, izjavio je Felps u intervjuu sa Rajanom Sikrestom. 

U proseku profesionalne atlete dnevno unesu 6.000 do 10.000 kalorija kroz 6 obroka tokom dana. 

Turski rvač Elif Jale Jesilirmak drži se dijete od 3.000 kalorija dnevno. 

„Umesto mesa, uglavnom jedem lososa. Verujem da je riba znanto zdravija i hranljivija od mesa. Pijem dosta vode, minimum 5 litara dnevno“. 

Kanadski sprinter Dilan Armstrong unosi zapanjujućih 9.000 kalorija dnevno. 

„Volim lososa. Naravno, jedem i puno govedine i piletine pošto zbog napora moja ishrana mora da sadrži puno proteina a malo ugljenih hidrata. Jedem pet do šest puta dnevno. Volim da imam puno malih obroka tokom dana“. 

Američka plivačica Džesika Hardi svoju formu održava dugim treninzima i malim, ali čestim, obrocima. „Uvek se isplati uložiti malo više novca u zdravu hranu“. 

Međutim, postoje sportisti kao što je sedamdesetjednogodišnji jahač Hiroši Hoketsu čija ishrana je prilično drugačija od mnogih današnjih sportista. 

„Jedem šta hoću i kad hoću. Mislim da sam rođen veoma srećan kada je hrana u pitanju. Uopšte se ne debljam, čak i kada preterujem u hrani. Moja težina i građa nisu se promenili od kada sam diplomirao tako da mi je prilično lako sa hranom. Ne brinem mnogo o tome šta jedem i pijem“. 

Međutim, mnogi od nas ne provode sate trenirajući svakog dana kako bi sagoreli sve te kalorije i učvrstili mišiće. Srećni smo ukoliko imamo salatu uz naš obrok i ako stignemo da se malo prošetamo tokom dana. 






Izvor: B92







Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.