Пређи на главни садржај

Cvekla




Za cveklu kažu da je u stanju da popravi većinu toga što je u organizmu pokvareno. Poreklom sa obala Sredozemlja uspela je da na sebe privuče pažnju još kod starih naroda, koji su shvatili da im ona pomaže kod mnogih bolesti. 
        
                                      
Danas se cvekla smatra najkorisnijom i najlekovitijom povrtarskom kulturom koja se lako vari, u sebi sadrži najširu lepezu vitamina i minerala, i izuzetno je bogata belančevinama, mastima i ugljenim hidratima.

Od vitamina najprisutniji su vitamin B1, B2, C, kao i izuzetno redak vitamin u biljnim namirnicama B12. Crvena boja cvekle potiče od antocijana koji utiče na obnavljanje krvi, a dokazano je da ona spada u antikancerogene biljke

Osim toga, potvrđena je i njena zdravstvena delotvornost u slučajevima demineralizacije kostiju i zuba. Prisustvo joda čini jedragocenim lekom protiv ateroskleroze i procesa starenja. 

Osnovu višestruke lekovitosti ove biljke čine sastojci betanin i betain koji podstiču razmenu materija, regulišu krvni pritisak, smanjuju holesterol, održavaju krvne sudove u dobrom stanju, podstiču rad jetre ali i leči prehladu.

Cvekla je izuzetno korisna u lečenju slabokrvnosti kod dece i mladih osoba, jer sadrži visok procenat gvožđa. Povoljno deluje i na rad creva i njihovu peristaltiku (pokretljivost) jer sadrži celulozu i pektin u izobilju. Ali, da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma za dragocenim vlaknima treba pojesti pet srednjih glavica cvekle.

Malo se zna da je lišće cvekle nalik spanaću pa se tako može i pripremati. Međutim, bez obzira na to što je cela biljka jestiva, lekovit je samo koren, koji se sakuplja u jesen i ostavlja u umereno toplim prostorijama, da ne bi promrzao. Ako se čuva na odgovarajući način, u svežini cvekle može da se uživa sve do sledećeg leta.

Sok od cvekle ima posebnu vrednost, jer je takođe delotvoran kod mnogih bolesti. Krepi i jača ceo organizam i deluje povoljno na njegov metabolizam. Najbolje je da se pije u kombinaciji sa medom, po pola čaše tri puta na dan. Soku može da se doda i kim, kao i rendani ren, čime se dobija poseban ukus.

Recept

Evo jednog proverenog recepta naših baka. Ovo su one davale anemičnoj deci ali i trudnicama da poprave krvnu sliku.
Izrendati:
jednu svežu cveklu srednje veličine,
šargarepu (veličina po ukusu),
slatku jabuku - vrsta nije bitna.
U sve to dodati kašičicu meda i sok od jednog limuna.
Idealno je bilo ako bi dete ili trudnica sve to pojeli u toku dana, mada, bake su bile i zadovoljne ako se popije samo sok od ove smeše.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Dijeta kod oboljenja žučne kese

Uputstvo: 1. Neophodno je da se pridržavate uputstva za ishranu. 2. Osnovu dijete sačinjavaju namirnice sa malo nesvarljivih materija. 3. Naročito treba izbegavati jela koja nadimaju. 4. Koristite namirnice bogate ugljenih hidratima i proteinima, a siromašne masnoćama. 5. Sva jela treba sveže pripremati. 6. Način pripreme namirnica je kuvano,bareno i dinstano. 7. Treba česće uzimati manje obroke.

Kardamon začin iz vavilonskih vrtova

Najdelotvorniji kod organa za varenje, jer podstiče metabolizam i na taj način poboljšava varenje. Z a kardamon (Elettaria cardamomum), jedan od najstarijih i najcenjenijih začina, znalo se još pre pet hiljada godina. Drevni zapisi pokazuju da je još 720 godine pre Hrista gajen u vrtovima vavilonskih kraljeva. Stari Egipćani su ga žvakali da bi osvežili dah i izbeleli zube, a ta praksa se do danas zadržala u Indiji. Stari Grci i Rimljani od kardamona pravili su parfeme, koji je zbog specifičnih mirisnih nota i danas važan sastojak parfemske industrije. Kardamon potiče iz jugoistočne Azije. Ova zimzelena biljka sa debelim rizomom i stabljikom koja raste u visinu i do tri metra, najviše se gaji u Indiji. Cela obala Malabar u Indiji poznata je po bujnom rastinju ove začinske biljke, pa se, očigledno sa razlogom, jedna sorta kardamona upravo zove imenom ove oblasti. Sri Lanka je drugi najveći proizvođač ovog začina, mada među njima postoje razlike. Indijski kardamon je manji i aromatič...