Пређи на главни садржај

Korona OPASNIJA nego što se mislilo: "Udara" na SRCE, evo ZAŠTO mnogi umiru

Korona virus je mnogo opasniji i podmukliji nego što se mislilo - napada srce, ostavlja trajne posledice, pa dovodi do smrti i kod ljudi koji ranije nisu imali zdravstvenih problema...

Korona virus ozbiljno i trajno oštećuje srce i ostavlja teške posledice po zdravlje, upozorava akademik prof. dr Petar Seferović. Veliki broj pacijenata koji su preležali kovid-19, napominje dr Seferović, ostaje sa oslabljenim srčanim mišićem, nakon čega nastaju brojna oboljenja.

To potvrđuje i najnovija nemačka studija, koja pokazuje da su se kod više od tri četvrtine pacijenata koji su se nedavno oporavili od korone razvili trajni srčani problemi.

Oslabljen mišić

Doktor Petar Seferović kaže da je kovid-19 vaskularna bolest i da direktno utiče na rad srca.

"Ovaj virus je jak i kada uđe u organizam, oštećuje mnoge organe, ali najčešće udara na srčani mišić. Virus zapravo dovede do zapaljenja mišića, odnosno miokarditisa. Oslabljeni mišić dalje slabi rad srca, što može da dovede i do smrti pacijenta čak i ako pre zaraze nije imao srčane smetnje. To je vrlo verovatno bio i uzrok smrti kod zaražene trudnice iz Niša", kaže prof dr. Seferović i nastavlja:

"Osim toga, sve promene u organizmu koje izaziva kovid-19 poput povišene temperature, proširenja krvnih sudova, dehidracije organizma, smanjenja krvnog pritiska dovode do otežanog rada srca. Srce funkcioniše u otežanim uslovima, mora brže da pumpa i zato se brže zamara. Sve to utiče na slabljenje srčanog mišića, što ostaje i kada se pacijent izleči od virusa. Srčani mišić se ne oporavlja i to dalje dovodi do brojnih kardiovaskularnih oboljenja", naglašava profesor.

I kardiolog prof. dr Višeslav Hadži Tanović objašnjava ukoliko korona virus napadne srce, ono postaje masa bez snage.

"Sve je veći broj pacijenata kojima se javlja slabljenje srčanog mišića usled zaraze virusom. Zato je izuzetno važno da ojačamo otpornost organizma jer se ne umire direktno od korone, nego od posledica koje virus napravi u telu", kaže dr Hadži Tanović i dodaje:

"Recimo, pluća budu napadnuta i u zavisnosti od toga koliki procenat plućaje oboleo, zavisi da li ćete preživeti, ali i koliko je srce jako da izdrži takvo stanje".

Faktor rizika

Sa njim je saglasan i kardiolog Kliničkog centra Srbije prof. dr Arsen Ristić. On kaže da su kardiovaskularne bolesti važan faktor rizika za ishode u lečenju korona virusa.

"Kakvu god bolest da je pacijent imao pre zaražavanja, miokarditis koji dolazi sa kovidom-19 to će samo da pogorša, a oslabljen rad srca utiče na lečenje i oporavak", kaže dr Ristić.

Nemačka studija: Čak 78 odsto obolelih ima oštećeno srce zbog korona virusa

Nemački stručnjaci kažu da su se kod više od tri četvrtine pacijenata koji su se nedavno oporavili od kovida-19 razvili dugoročni srčani problemi.

"Lekari su upoređivali rezultate magnetne rezonance srca 100 pacijenata koji su preležali koronu i 100 osoba koje nisu bile zaražene. Prosečna starost ispitanika bila je 49 godina, a dve trećine bolesnika oporavilo se kod kuće. Nakon nešto više od dva meseca, među inficiranim pacijentima uočen je veći rizik za razvoj sečanih problema. Pokazalo se da su kod većine pacijenata, 78 odsto, nastala ozbiljna oštećenja srčanog mišića, poput onih koja se javljaju nakon srčanog udara. Rezultati studija upućuju na to da bi kod mnogih pacijenata koji su preležali kovid-19 moglo da se razvije zatajenje srca, stanje u kom ono ne može da ispumpa dovoljnu količinu krvi da bi zadovoljilo potrebe svih delova tela za kiseonikom i hranljivim materijama", navedeno je u najnovijoj nemačkoj studiji.


Izvor: Mondo.rs/Informer


Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.