Пређи на главни садржај

Постови

Top 5

Pšenica Sadrži: -Mineralne soli -Kalcijum -Magnezijum -Natrijum -Kalijum -Vitamnin B(folna kiselina,tiamin,Vitamin B6)                 Pšenica sadrži substancu Ocacsanol koja je poznata po tome što pomaže kod problema sa mišićima,smanjuje nivo holesterola,povećava energiju mišića i brzinu refleksa. Kukuruz Sadrži: -Vitamin B1 i B5 -Vitamin C -Vitamin E -Folnu kiselinu -Magnezijum -Fosfor -Bogat izvor kompleksnih ugljenih hidrata,hranljivih vlakana i esencijalnih kiselina Kukuruz je izvrstan izvor hranljivih vlakana koji pomažu da se smanji nivo holesterola u organizmu i pročišćava digestivni sistem. Masne kiseline su neophodne za kvalitetnu kožu, a Vitamin B1 za rad mozga. Pirinač Sadrži: -Vitamin D -Niacin -Kalcijum -Hranljiva vlakna -Gvožđe -Tiamin -Riboflavin Pirinač je odličan izvor ugljenih hidrata , a time i odličan izvor energije. Pun je vitamina i vlakana, a ne sadrži holesterol i štetne masti što ga čine odličnim integralnim delom i

Opstipacija

Opstipacija (zatvor) je čest problem varenja. Mnogo ljudi pati od povremene ili hronične opstipacije. Osobe koje su tim problemom pogođene osećaju značajno opterećenje, pošto i sama opstipacija može biti propraćena drugim tegobama, kao što su: nadutost, bolovi u stomaku i osećaj punoće. KAKO FUNKCIONIŠE VARENJE?    Variti hranu znači iz nje izvući njene korisne sastavne delove, a to su belančevine (proteini), šećeri (ugljeni hidrati) i masti (lipidi), ali takođe, između ostalog, i minerale i vitamine. U tom cilju, hrana se najpre žvakanjem usitni, a zatim razgrađuje dodavanjem prirodnih fermenata i kiselina (‘sokovi za varenje'). Većina hranljivih materija biva upijena od strane sluzokože već u gornjim delovima sistema za varenje (želudac, tanko crevo), dok u debelom crevu dolazi pretežno do zgušnjavanja još uvek tečne hranljive kaše. Pritom, pored vode, dolazi do upijanja i mineralnih materija. Dnevno se konzumira oko 2 l hrane, koja se dopuni sa oko 7 l različitih so

Promene vremena i kako ih podneti

Na promene vremena manje-više reaguju svi, a najviše žene srednjih godina. Čak 40 odsto njih su meteoropate, ali nauka još ne zna zašto je to tako. Međutim, nesporna je činjenica da ženski organizam može da predskaže i kišu i sunce, tako da uznemirenost, neraspoloženje, nesanica, umor, kostobolja često nisu simptom bolesti, već znak da će se promeniti neki meteorološki faktor. – Iako meteoropate ne moraju da budu hronični bolesnici već medicinski zdravi ljudi, osetljivost na vremenske promene govori o izvesnoj slabosti organizma ili latentnoj bolesti. Što nam je imunitet slabiji, to ćemo intenzivnije reagovati na vremenske prilike, i obrnuto. Što smo zdraviji i jači, to ćemo se lakše prilagođavati klimatskim uslovima – objašnjava dr Nada Macura, kardiolog i portparol Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu. Spavajte 8 sati Umoran čovek osetljiviji je na sve, pa i na promene vremena. Zato je zdrav san veoma važan za naš organizam. U snu se luče supstance k

Više fizičkih aktivnosti smanjuje asmatične napade

Ranije je fizička aktivnost bila zabranjena,što se tiče asmatičara,a sada je čak i toplo preporučuju ičak prepisuju kao jedna vrsta efikasnog načina, koja pomaže u kontroli ovog oboljenja. Zašto je fizička aktivnost dobra u kontroli?Pa zato što smanjuje simptome astme kao što su kašalj,šuštanje i stezanje u grudima,kao i napade gde se remeti ritam disanja koji ,kod osoba koji imaju astmu,izaziva osećaj nedostatka vazduha. Do ovog zaključka došli su naučnici na univerzitetu u Sau Paulu,i njihovi nalazi govore da: asmatičari koji vežbaju  imaju kvalitetan način življenja jer osećaju poboljšan način disanja a za sve to je zaslužno preznojavanje koje ublažava zapaljenski proces u plućima,koji su kod asmatičara stalno prisutna. Oni čak preporučuju bavljenje sportom iz još jednog razloga a to je da se smanjuje depresija,koja je jako prisutna kod asatičara. I još navode da nikako u potpunosti ne zamene svoje lekove,terapiju propisanu,sa sportskim aktivnostima već da se sve to realiz

Faktori koji utiču na gojaznost dece

U Srbiji prema nezvaničnim podacima čak 10 odsto dece mlađe od pet godina ima problema sa viškom kilograma ili je gojazno... U Srbiji prema nezvaničnim podacima čak 10 odsto dece mlađe od pet godina ima problema sa viškom kilograma ili je gojazno. Debljina može da izazove dijabetes, visok pritisak, infarkt, ali i moždani udar. Čak ni bebe nisu pošteđene ove babaroge. - Ovo je veoma ozbiljna situacija jer su gojazna deca izložena većem riziku od problema sa viškom kilograma ne samo u adolescenciji već i kada odrastu - objašnjava dr Biljana Đurić, pedijatar. Naime, stepen gojaznosti je porastao čak 300 odsto u periodu od 1989. do 2009. a usled toga su i deca počela da obolevaju od bolesti koje su karakteristične samo za odrasle.   - Sada je već postala uobičajena praksa da se tokom sistematskog pregleda deci meri nivo holesterola u krvi. 1. Dojenje kraće od šest meseci Nutricionisti Univerziteta Sao Paolo smatraju da dete treba dojiti minimum šest meseci. Tokom istraživanj

Četiri mita o fitnesu

Stručnjaci su odlučili da prikupe najpopularnije mitove u vezi fitnesa o mršavljenju i diskredituju njih. U koje greške žene veruju? Lekari su potvrdili da znojenje ne znači da je trening efikasan. Znoj je deo sistema za hlađenje tela i sprečava pregrevanje. Dakle, što više znoja prolijete, više tečnosti izgubite. Ali mast ostaje.  Trening ne može da garantuje gde ćete tačno da izgubite centimetre. Prema ekspertu fitnesa Sajmon Rusu, celo telo je prekriveno slojem masti, a mišići se grade čak i ispod masnog tkiva. Razlika postaje primetna tek kada osoba izgubi značajan deo ukupne telesne masnoće.  Žene ne bi trebalo da se plaše intenzivnih treninga na spravama i u dizanju tegova jer im telo neće tako lako postati kao u bodibildera, kažu stručnjaci. Lepši pol nema toliko testosterona kao što ga ima u telu kao i muškarci, što sprečava da izgrade "planinu mišića."  Nije tačno da istezanje pre vežbanja smanjuje rizik od povrede. Stručnjaci smatraju da je bolje