Пређи на главни садржај

Najčešći mitovi o alergijama



Među zabludama je to da su dečje alergije prolazne, da lek treba piti kad se pojave simptomi i da dom treba da bude sterilno čist.

alergije, dečje alergije, imunitet, lečenje

Nazdravlje!
April je sezona polenskih alergija, koje svake godine pogađaju sve veći broj ljudi. Oni koji su im skloni ne mogu ih zaobići, ali ima onih koji, trudeći se da im alergija brže prođe, rade neke potpuno pogrešne stvari. Evo nekih od njih.

Mit: Neki psi ne izazivaju alergije

Veruje se da neke rase pasa, poput pudlice, koji umesto krzna imaju dlaku, ne izazivaju alergije. Ipak, dokazano je da ne postoji nijedna rasa koja ne izazva alergiju kod onih alergičnih na životinjsku dlaku.

Mit: Dečje alergije su prolazne

Iako postoji mogućnosti da deca koja imaju alergiju na neku vrstu namirnice u mladosti mogu da je prerastu, to nije univerzalno pravilo. Naime, naučnici su pratili reakcije dece uzrasta 5-10 godina alergične na polen. Dvanaest godina kasnije, više od 90 odsto njih i dalje je imalo tu vrstu alergije.

Mit: Lekove treba piti čim se pojave simptomi

Nakon pojave prvih simptoma, poput alergijskog rinitisa, kijanja, kašljanja ili astme, sami antihistamini neće pomoći. Imunolozi tvrde da je takve lekove potrebno uzimati i pre pojave alergije. A ako je alergijska reakcija akutna, potrebni su vam i lekovi koji će pročistiti disajne puteve.

Mit: Što je dom čistiji, manji je rizik od alergije

Starije generacije su bile u češćem kontaktu s prljavštinom i brojnim mikroorganizmima i njihov imunitet je bio snažniji, objašnjavaju stručnjaci. Dok se polenske alergije najčešće javljaju u pubertetu i kasnijem životnom dobu, alergije na hranu nastaju već u detinjstvu. Zato svakodnevno usisavanje, čišćenje i dezinfekcija neće smanjiti rizik da dete oboli od alergije u kasnijem dobu. Ali ako postoji alergija na prašinu ili grinje, svakako je dobro smanjiti izloženost tim alergenima.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.