Пређи на главни садржај

Zašto je zdravo biti gladan?

Glad ima negativnu konotaciju u našem društvu. Naša prva reakcija na tu reč je da je u pitanju nešto loše, osećaj koji treba popraviti ili potisnuti. Međutim, glad je jako bitan deo celokupnog iskustva ishrane. Hrana jednostavno ima bolji ukus kada smo gladni.

Mnogi ljudi grickaju po ceo dan, nikada nisu potpuno siti, ali svom telu ipak ne daju vreme da ono postane gladno. Drugi će pokušati da ignorišu osećaj gladi u pokušaju da izgube koji kilogram. 


U pojedinim slučajevima može se desiti da ljudi razviju i strah od gladi. 


Francuzi instinktivno biraju pravo vreme za osećaj gladi: grickanje tokom dana je retko zato što je jako bitno sesti za sto sa dobrim apetitom, pogotovo kada je ukus hrane u pitanju. 

Pogledajte tri razloga da prihvatite glad u svakodnevnom životu: 

Jedenje u odsustvu gladi znači da preterujemo 
Pojedini stručnjaci za gubljenje težine ostvaruju veliki uspeh uz pomoć alatke nazvane Skala gladi. Koncept je vrlo prost: Kada koristite Skalu gladi, ne jedete dok ne primetite da ste prijatno gladni (ne umirete od gladi), i prestajete sa obrokom kada ste prijatno siti (ne puni). 

Ovo izlazi u susret svim potrebama tela za hranom ali ga ne preopterećuje prevelikim i preteranim unosom hrane. 

Dozvoljavanje deci da budu gladna smanjuje njihovu izbirljivost 

Deo odgovornosti u ishrani dece ima veze sa određivanjem pravilnog vremenskog intervala između obroka. Ukoliko ostavite detetu dovoljno vremena između obroka da ono postane gladno, hrana će imati bolji ukus i pomoćićete mu da bude spremnije da proba nove namirnice. 

Deci je vrlo lako da budu izbirljiva kada nisu gladna. 

Glad nam omogućava da uživamo u hrani 

Da bi hrana bila zaista dobra, potrebno je da budemo zaista gladni. A dobra glad stvara se pravovremenim pauzama između obroka.








Izvor: HUFFINGTON POST

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.