Mlađa deca koja se nekvalitetno hrane, odnosno unose mnogo slatkiša i sokova, mogu imati niži koeficijent inteligencije u odnosu na svoje vršnjake.
Istraživači sa australijskog Univerziteta u Adelaide proučavali su navike u ishrani više od 7.000 dece u šestom i 15. mesecu života, kao i dvogodišnjake.
Zatim su merili njihovu inteligenciju kada su napunili osam godina. Deca koja su dojena u prvih šest meseci i jela zdravu hranu – mnogo voća, povrća i mlečni prerađevina, imala su viši koeficijent inteligencije za dva stepena, u odnosu na svoje vršnjake koji su unosili mnogo šećera.
Dr Lisa Smiters, vođa istraživanja kaže da čak i veštačka hrana negativno utiče na inteligenciju dece od šest meseci, ali da kod dvogodišnjaka izaziva pozitivne efekte.
Studija je objavljena u onlajn izdanju Evropskog žurnala epidemiologije.
Izvor:B92
Istraživači sa australijskog Univerziteta u Adelaide proučavali su navike u ishrani više od 7.000 dece u šestom i 15. mesecu života, kao i dvogodišnjake.
Zatim su merili njihovu inteligenciju kada su napunili osam godina. Deca koja su dojena u prvih šest meseci i jela zdravu hranu – mnogo voća, povrća i mlečni prerađevina, imala su viši koeficijent inteligencije za dva stepena, u odnosu na svoje vršnjake koji su unosili mnogo šećera.
Dr Lisa Smiters, vođa istraživanja kaže da čak i veštačka hrana negativno utiče na inteligenciju dece od šest meseci, ali da kod dvogodišnjaka izaziva pozitivne efekte.
Studija je objavljena u onlajn izdanju Evropskog žurnala epidemiologije.
Izvor:B92
Коментари
Постави коментар