Пређи на главни садржај

Jaje najbolje za doručak


Najnovija istraživanja opovrgla su tvrdnju da jaja podižu nivo holesterola i triglecirida. Jedno jaje dnevno povećava nivo dva antioksidansa odgovorna za zdravlje očiju.


Dobro je poznato da je doručak najbolji način da se započne dan. Stručnjaci tvrde da oni koji ne preskaču doručak duže žive, imaju manju verovatnoću da će se ugojiti tokom života, kao i smanjen rizik od pojave dijabetesa. A za doručak se naročito preporučuje kokošije jaje, jer predstavlja odličan izvor proteina. Osim proteina, žumance poseduje čak 7,2 miligrama veoma svarljivog gvožđa. 




Jaja su bogata i nutritijentima, a u značajnim količinama poseduju skoro sve esencijalne vitamine i minerale, kao i druge sastojke koji povoljno deluju na zdravlje. Naime, istraživanja su pokazala da jaje za doručak može da poboljša pamćenje i kognitivne sposobnosti. Takođe su savršeno rešenje za dijetu, kojom se unosi malo ugljenih hidrata. 

Jajaprava superhrana
Najnovija istraživanja opovrgla su i tvrdnju da jaja treba izbegavati jer podižu nivo holesterola i triglicerida. Istina je potpuno drugačija. Jedno jaje dnevno povećava nivo luteina u krvi za 26 procenata, a zeksantina za 38 odsto. Ovo je od posebne važnosti jer su lutein i zeksantin dva ključna karotenoida za održavanje zdravlja očiju. Tačnije, ova dva antioksidansa su jedina koja koriste makuli retine, odnosno rožnjače, odgovornoj za centralni vid. 

Zanimljivo je da kada se razdvoje žumance i belance, sadržaj hranljivih sastojaka bitno se menja. Masti ostaju u žumancetu, proteini se dele, ali ih više ostaje u žumancetu. I svi ostali vredni sastojci ostaju u žumancetu, tako da belance ostaje čak i bez minerala i vitamina. 

Proteini jaja su visoke biološke vrednosti, sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne za organizam u rastu i razvoju. Jaje je odličan izvor fosfora, selena, riboflavina, pantotenske kiseline, vitamina B12, A i D. Najzdravije je jesti kuvano jaje, jer ljuska zadržava sve njegove lekovite i hranljive sastojke, dok se pečenjem ili prženjem oni većinom gube. 

Kad ste umorni,pojedite jaje!
Jaje je jedna od najznačajnijih namirnica u ishrani male dece, zbog njegove hranljive i biološke vrednosti i niske kaloričnosti. Jaje može za njih biti odgovarajuća zamena za meso, a preporuka je da dete jede jedno do dva jajeta dnevno, pogotovo ako meso jede u malim količinama. Ona su važna za decu i zbog toga što su izvor gradivnih materija - prvoklasnih belančevina, vitamina A, D, B2, gvožđa, cinka, kalcijuma, magnezijuma i riboflavina. Jaje kokošaka hranjenih na prirodan način sadrži više folne kiseline i vitamina B12 u odnosu na jaja proizvedena na farmama. 

Ćureća, guščija, pačija... 

Ćureća i guščija jaja slične su nutritivne vrednosti kao kokošija, ali su krupnija. Pačija jaja su hranljivija od kokošijih, ali ih treba duže kuvati da bi se uništile bakterije u njima. Jaje prepelica u odnosu na kokošije sadrži više fosfolipida, a manje esencijalnih masnih kiselina - linolinske, linolenske i arahidonske i veoma je bogato vitaminima C, E, B1, B2, B6, B12, biotinom, folnom kiselinom, beta-karotenom, karotinoidom, nikotinskom i pantotenskom kiselinom. Od minerala najviše sadrži kalijum, fosfor i gvožđe. 

Sveukupno, ova jaja blagotvorna su za ljudski organizam, a naročito za krvotok, srce, bubrege, jetru, želudac i mozak. Među njima, jaja prepelice posebno su korisna za decu u razvoju i rekonvalescente. Ona jačaju imunološki sistem, a zahvaljujući lecitinu pomažu razvoj dece. Međutim, ako se kuvaju lecitin gubi svoju moć, pa ih je bolje ispržiti ili ispeći.







Izvor vesti: B92

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.