Пређи на главни садржај

Da li je čaj zaista zdrav?



Da li čaj zaista leči rak i smanjuje holesterol? Evo šta neke studije kažu na temu ovog napitka.






Način na koji zdravstveni gurui i naučne studije pričaju o čaju, tera ljude da pomisle da je reč o nekom svemoćnom eliksiru. On poboljšava zdravlje srca, smanjuje rizik od raka, pomaže kod demencije i dijabetesa – maltene ne postoji neko zdravstveno stanje kome čaj, na ovaj ili onaj način, ne pomaže. 

Sada stručnjaci govore za šta je čaj dobar, a šta su mitovi i netačne informacije.

Zašto je čaj vruć?

theilr / Flickr.com
theilr / Flickr.com
Kada naučnici govore o čaju, oni misle na crni, zeleni,beli - koji su napravljeni od lišća biljke camellie sinensis. Biljni trikovi, poput kamilice i nane, tehnički se ne smatraju čajevima, oni su infuzije drugih biljaka sa različitim nutritivnim karakteristikama. Ako niste sigurni kakvu vrstu čaja pijete, proverite sastojke za reč “čaj”. 

Ono što čajeve razlikuje među sobom jeste način na koji su listovi pripremljeni i koliko su oni zreli, što utiče na ukus i nutritivni sadržaj. Crni čaj se pravi od uvelih listova, a zatim se oni potpuno oksiduju (što znači da su hemikalije u listovima modifikovane kroz izloženost vazduhu). Zeleni čaj se, takođe, pravi od uvelih listova, ali se oni ne oksiduju, dok kod belog čaja listovi nisu uveli i ne oksiduju se. 

Ovi čajevi imaju polifenole, tip antioksidanta za koje se misli da štite ćelije od oštećenja DNK, koji mogu da izazovu rak i druge bolesti. Baš je polifenol sastojak koji je od čaja napravio toliko svemoćan napitak koji istraživači pokušavaju da razumeju. 

Većina istraživanja usmerena su na crni čaj, koji čini oko 75% svetskog pića i zeleni čaj, koji se najčešće konzumira u Kini i Japanu. Zeleni čaj sadrži naročito visok nivo antioksidanata - posebno vrstu polifenol katehin, od kojih je najaktivniji i najobilniji epigalokatehin-3-galat (EGCG). Zato postoji pet puta više studija o zelenom nego o crnom čaju i više se govori o dobrobiti zelenog napitka.

Obećavajuće tvrdnje o benefitima čaja su:

Prevencija raka.


 Istraživanje 51 vrste zelenog čaja, iz 2009. godine, utvrdilo je da konzumiranje tri do pet šoljica dnevno može smanjiti rizik od dobijanja raka jajnika, debelog creva, pluća i raka prostatate; ali to ne važi za rak dojke i ostalih vrsta kancera – kaže autorka studije Katja Boem. Kada je reč o crnom čaju, smatra se da je on “možda efikasan” za smanjivanje mogućnosti od dobijanja raka jajnika i raka želuca”. 

Dobar je za mozak



Studija smatra da konzumiranje između 1 i 4 šolje zelenog ili crnog čaja smanjuje rizik od dobijanja Parkinsonove bolesti. 

Pomaže srcu.



 "Ispijanje čaja može da pomogne u prevenciji ili odlaganju određenih faktora rizika od kardiovaskularnih bolesti, kao i smanjenje holesterola i triglicerida,” kaže Boem. Jedna japanska studija je pokazala da su odrasli koji su pili pet ili više šolja zelenog čaja dnevno imali 26. % manje smrtnih slučajeva od srčanog napada ili moždanog udara u poređenju sa onima koji su pili šolju manje ili ga uopšte nisu pili; efekat je bio veći kod žena nego kod muškaraca. 

Više istraživanja je potrebno zbog utvrđivanje još nekih potencijalnih dobrobiti. Jedna mala studija ukazuje da katehini i kofein u zelenom čaju daju osobama na dijeti mali metabolički podsticaj koji bi mogao da pomogne pri sagorevanju nekoliko desetina dodatnih kalorija dnevno.

Pametni gutljaji


Ako je sve ovo o čaju tačno, zašto nas velike zdravstvene organizacije ne teraju da pijemo ovaj napitak kao ludi?! 

Zato što im je potrebno još mnogo čvršćih dokaza. 

“Postoje neke naznake o dobrobitima ovog napitka, ali se još mora raditi na tim istraživanjima,” kaže Boem. "Još uvek nismo radili klinička istraživanja na ljudima, vać samo na životinjama u laboratoriji.” 

Većina istraživanja je bila posmatračka, što znači da naučnici ne mogu da znaju da li zaista postoje povoljni medicinski rezultati kod ljudi koji piju čaj. Da li se kod njih radi o navici ili su prisutni i neki drugi faktori koji ih čine zdravijima. 

 

Izvor vesti: B92

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.