Пређи на главни садржај

Pumpa života


Srce je središnji deo kardiovaskularnog sistema,mišićna pumpa koja svojima kontrakcijama omogućava stalni protok krvi kroz sva tkiva i tako obezbeđeuje normalnu razmenu materiju.

                                            
Smešteno je u sredograđu (medijastinumu) , srce jedne osobe ima veličinu njenoj stisnutoj pesnici,dok težina varira od 300-350 grama kod muškaraca a 250-300 grama kod žena. Srce je izgrađeno od specifičnog mišićnog tkiva čiji je rad regulisan autonomno(okidač za kontrakcije se nalazi u zidu pretkomore – SA ili sinoatrijalni čvor) , a trpi uticaje vegetativnog nervnog  i endokrinog sistema. Svakog dana srce se kontahuje  oko 100.000 puta, pri cemu svakog minuta ispumpa oko 5 litara krvi.
Ovaj šuplji mišićni organ podeljen  je  mišićnim zidom na funkcionalno različitu levu I desnu stranu- u medicini se često koriste izrazi ˝levo˝I ˝desno˝srce.  Svaka strana deli se dalje na dva dela – manji je predkomora (atrium), a veći komora( vantrikulm). Elastične opne –srčani zalisci(valvule) regulišu prolaz krvi iz predkomore u komoru. Oni imaju ulogu ventila, jer  propuštaju krv u jednom smeru , iz predkomore u komoru, I gde rastući pritisak krvi zatvara srčane zalistke  I onemogućava vraćane krvi. Slične valvule postoje I u velikim arteriskim krvnim sudovma (aorta I plućna arterija),koji primaju krv iz iz srčanih komora.
Oboljenjima srca u medicini, pored lekara opšte medicine, bave se I lekari specijalisti kardiologije, koja je grana interne medicine I specijalisti kardiohirurgije.  Najčešća oboljenja srca je koronarna bolest,odnosno ishemijska bolest srca koja obuhvata bolesti srca koje nastaju usled smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. U čestaoboljenja svrstavaju se  još I povećani krvni pritisak (arterijska hipertenzija) ,poremećaj srčanog ritma(aritmija), kao I stečena oboljenja zalistaka. Urođene anomalije srca su relativno retke , ali se obično javljaju u težim  obliku, kao kombinovane srčane mane.

Koronarna bolest srca

Pod ovim pojmom podrazumeva se sindrom čiji je glavni uzrok smanjen protok krvi kroz srčane arterije,  a u korenu ovih poremećaja je ateroskleroza. Kao posledica koronarne bolesti srca  javlja se isufinencija , odnosno stanje u kojem srčani mišić ne dobija potrebnu količinu kiseonika. U razvijenim zemljama ishemiska bolest srca je najčešći uzrok smrti.
Angina pektoris  predstavlja najčešću manifestaciju hronične ishemijske bolesti srca I najčešće se opisuje kao ˝bol u grudima˝. Manifestuje se osećajem nelagodnosti ,težine pritiska, stiskanja ili bola u predelu grudne kosti ili širem pojasu (leđa, unutrašnja strana ruke,predeo želudca). Često se ovaj osećaj meša sa lošim varenjem.
Angina pectoris se najčešće manifestuje u dva oblika- stabilnom I nestabilnom. Stabulnu angina pectoris karakteriše bol u grudima koji je predvidiv I prisutan je samo tokom fozičkogopterećenja ili ekstremnih emocionalnih stresova, a nestaje mirovanjem I odmaranjem. Nestabilna angina pectoris  je ozbiljniji poremećaj, jer može da najavi srčani udar. Bol kod nestabilne angine pectoris javlja se češće,traje duže ili se javlja I kod najmanje aktivnosti, a obično ga nije moguće predvideti. Takođe  ovaj bol može biti izazvan I lekovima, nestabilan je I može dovosti I do srčanog udara. Poseban tip pektoralne angine je I Princmetalova angina , oblik bolesti koji se javlja tokom odmora, spavanja pri izlaganju niskim temperaturama.
Akutni infrakt srčanog mišića predstavla izumiranje dela  srčanog mišića zbog naglog prestanka cirkulacije kroz neku od arterija koje ishranjuju srce. Akutni infrakt je poslednja faza I samo jedna od oblika u razvoju koronarne bolesti(ishemijska bolest srca), ali on može biti I prava manifestacija koronarne bolesti! U našoj zemlji srčani udar je I vodeći urok umiranja u opštoj populaciji.
Akutni ifrakt miokarda prate različiti simptomi, od kojih je najvažniji bol. Bol se najčešće javlja ujutru, posle fizičkih aktivnosti, obilnog obroka ili kada je hladno. Bol je lociran iza grudne kosti, veoma je jakog inteziteta a po karakteru liči na stezanje, pečenje  ili čak cepanje u grudima. Bol u infraktu  traje preko pola sata I obično je jači I duži od svih dotadašnjih napada ukoliko je pacjent ranije imao napade bolova u grudima. Bol se najčršćr širi u levo rame, levu ruku ili donju vilicu. Može biti praćen obilnim preznojavanjem ,naglo nastalom slabošću I malaksalošću I gušenjem, tj.osećajem nedostatka vazduha I vrlo često jakim strahom od smrti. Međutim,bol kao symptom može biti I odsutan (pogotovu kod pacijenata sa dijabetisom)I tada ostali prateći simptomi mogu ukazivati  da se radi o infraktu miokarda.
U slučaju pojave ovakvog bola prva mera koju treba preduzei je prestanak aktivnosti koja je dovela do bola, stavljanje nitroglicerina pod jezik I brz kontakt sa ovlašćenim medicinskim osobljem. Veoma je korisno sažvakati jednu tabletu andola (300mg). Po dolasku medicinskog osoblja treba se striktno pridržavati njihovih saveta. Povremeno ukazana pomoć  je od vitalnog značaja. Oporavak od infrakta miokarda je višestepen. U prvih nekoliko dana potrebno je mirovanje, zatim se započinje process rehabilitacije. Svim bolesnicima koji su imali infrakt potrebno je uradeti koronografiju(invazivna kardiološka dijagnostika) posle čega se donosi odluka o daljem načinu lečenja: nastavak medikamente terapije,operacija na krvnim sudovima srca(tkz.baj-pas) ili ugradnja stenova u koronarne arterije.




by Tamaris_

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.