Ovde ću napisati
koji se pregledi vrše kod oboljenja srca i otkrivanja nekih od koronarnih oboljenja
srca i određivanje daljeg načina
lečenja.
Koronarografija
Kontrasni
radiološki pregled koronarnih krvnih sudova predstavlja dijagnostičku proceduru
koja j ezlatni standard za dijagnozu koronarne bolesti. Koronarografija se
izvodi u sterilnim uslovima.Tokom ove procedure punktira se nekoliko od velikih
arterija nakon što je pacijen dobio lokalnu anesteziju,obično femoralna
arterija ( u preponi) a može se uraditi i preko radijalne i brahijalne arterije
(na ruci). Preko igle za punkciju u arteriju se uvodi žica, preko nje se uvodi
dilatator sa šitom preko koga se vrši izmena katetera. Kateter dolazi do
početka koronarne arterije unutar aorte, a onda se špricem koji je na drugom
kraju katetera ubrizgava kontrastno sredstvo na bazi joda. Snimanje ne traje
dugo, a pacijent je svo vreme svestan. U timu koji izvodi koronarografiju
učestvuje lekar,dve sestre instrumentarke,jedan rengen tehničar i jedan
bolničar.
Najčešće kardiohiruške intervencije
Koronarni bajpas je hiruška intervencija u opštoj anesteziji koja se
zasniva na stvaranju premošćenja pomoću kojih se zaobilaze suženja i zapušenja
krvnih sudova srca. Za premošćavanje se najčešće koristi sopstveni krvni
sudovi- površne vene nogu ili arterije zida grudnog koša.
Perkutana transluminalna koronarna angioplastika(PTCA)podrazumeva širenje koronarne arterije na mestu
suženja,kako bi se ponovo uspostavilo normalan protok krvi. Tokom čitave
intervencije pacijent ostaje budan. Kroz instrumente na ovaj način se mogu
plasirati baloni(balon dilatacija) ili kod težih suženja stenovi(cevčice koje
su sposobne da se šire i koja pridržavajuzid krvnog suda i održavaju protok
krvi kroz otvoreni krvni sud).
Valvuloplastika je hiruška intervencija u opštoj anestezji kojom se
vraća normalan oblik i ventilna funkcija oštećenih zalisaka srca i velikih
krvnih sudova, ili se zalisci u celini zamenjuju veštačkim zaliscima ili
ventilnim mehanizmima.
EKG
Elektrokardiogram
(EKG) je grafički prikaz fluktacoje voltaže koji izaziva miokrad tokom srčane
aktivnosti. Oštećenja strukture ili funkcije miokarda,odnosno sprovodnog
sistema može pokazivati promene koje ese registruju na EKG. Međutim, normalni EKG
zapis može se naći kod teško oštećenog srca, a neretko se viđaju i patološki
EKG zapisi kod sasvim normalnog srca. Zbog toga EKG može da pravilno da tumači
jedino stručnjak koji ga procenjuje u sklopu sa celokupnom kliničkom slikom .
EKG je od posebne važnosti u prepoznavanju aritmija i poremećaja u prvođenju
impulsa,infrakta miokarda, zadebljanja komora i predkomora, delovanje ekova,
metaboličkih promena, zapaljenja srčane ovojnice (perikarditis) i urođenih
oboljenja srca.
by Tamaris_
Коментари
Постави коментар