Čitajući tekstove o astmi po novinama ,internetu i knjigama došla sam do jednog zaključa da astma nije tako strašna bolest i može da se kontroliše uz pomoć ishrane i terapije koju doktor prepiše. I ja sam asmatičar i stojim iza toga da uz pomoć adekvatne terapije i čuvanja od zagušljivih prostorija,alergena koje je izazivaju i svega ostalog što je pogoršava može da se postigne jedan efekat kada ona miruje i pod kontrolom je. I kako u narodu kažu od nje se ne umire sa njom se živi.
Ovde ću malo da se baziram na ishranu kod asmatičara,sta joj prija a šta šteti.
Kao prvo znamo da je astma bolest disajnih puteva koja sprovode vazduh u i iz pluca. Disajni putevi su u astmi crveni i osetljivi (upaljeni) i burno reaguju na promenu vremena,za vreme prehlada,virusne infekcije ili u kontaktu sa izazivačima astme.
Ona se karakterise ponavljanim epizodama zviždanja u grudima ,otežano disanje ,stezanje u grudnom košu i kašlja,posebno u toku noći i u jutarnjim časovima. Epizode otežanog disanja i sviranja u grudima mogu da dodju spontano ili u nakon uzimanja lekova za širenje disajnih puteva (poznati bronhoinhalatori ventolin,berodual i sl).
Postoji statistika koja kaže da u svetu ima negde oko 5% odraslih osoba i oko 12% dece koji imaju astmu. Ali epidemiolozi su zabeležili stalni porast obolelih od astme i to posebno u zemljama koje su industriski jako razvijene. I u preko polovini slučajeva simptomi astme se javljaju u detinjstvu i ranoj madosti a čak preko 95% slučajeva su oni koje prve tegobe osete pre 45 godine života.
Ishrana je jako bitna kada je astma u pitanju jer da bi se organizam borio protiv svih alergena koji uzrokuje njene pojave i tegobe potrebno je unositi dovoljno vitamina B,C,D,A,E kao i kalcijum,magnezijum i cink. U ishrani je jako bitno uvesti i integralne žitarice ,mahunarke i kao i veće količine svežeg voćai povrća ..kao i posno meso i ribu(losos i skuša),do 3 jajeta dnevno i puno nemasnih mlečnih proizvoda.
Najvažnije je izbegavati veće količine slatkiša i slanih grickalica,masnu hranu i konzervisanu,pohovana jela i pržena u dubokom ulju kao i gazirane napitke.
Preporučuje se konzumiranje lanenog semena,šljiva i suvih smokvi jer podstiču čišćenje organizma preko creva. Piti dovoljne količine tečnosti,najbolje vode (oko 2 litre dnevno). Voda pomaže da se sluz razredi i lakše izbaci iz organizma.
Primenom ribljeg ulja može se pomoći kod smanjenja simptoma astme kod fizičkog napora. Studije su pokazale da smanjuje suženje disajnih puteva i time potrebu za korišćenjem lekova . I studije su time pokazale da deca koja koriste u svojoj ishrani povećanu dozu ribljeg ulja slabije oboljevaju od astme.
Hrana koja je bogata omega -3 masnim kiselinama
Ovde ću malo da se baziram na ishranu kod asmatičara,sta joj prija a šta šteti.
Kao prvo znamo da je astma bolest disajnih puteva koja sprovode vazduh u i iz pluca. Disajni putevi su u astmi crveni i osetljivi (upaljeni) i burno reaguju na promenu vremena,za vreme prehlada,virusne infekcije ili u kontaktu sa izazivačima astme.
Ona se karakterise ponavljanim epizodama zviždanja u grudima ,otežano disanje ,stezanje u grudnom košu i kašlja,posebno u toku noći i u jutarnjim časovima. Epizode otežanog disanja i sviranja u grudima mogu da dodju spontano ili u nakon uzimanja lekova za širenje disajnih puteva (poznati bronhoinhalatori ventolin,berodual i sl).
Postoji statistika koja kaže da u svetu ima negde oko 5% odraslih osoba i oko 12% dece koji imaju astmu. Ali epidemiolozi su zabeležili stalni porast obolelih od astme i to posebno u zemljama koje su industriski jako razvijene. I u preko polovini slučajeva simptomi astme se javljaju u detinjstvu i ranoj madosti a čak preko 95% slučajeva su oni koje prve tegobe osete pre 45 godine života.
Ishrana je jako bitna kada je astma u pitanju jer da bi se organizam borio protiv svih alergena koji uzrokuje njene pojave i tegobe potrebno je unositi dovoljno vitamina B,C,D,A,E kao i kalcijum,magnezijum i cink. U ishrani je jako bitno uvesti i integralne žitarice ,mahunarke i kao i veće količine svežeg voćai povrća ..kao i posno meso i ribu(losos i skuša),do 3 jajeta dnevno i puno nemasnih mlečnih proizvoda.
Najvažnije je izbegavati veće količine slatkiša i slanih grickalica,masnu hranu i konzervisanu,pohovana jela i pržena u dubokom ulju kao i gazirane napitke.
Preporučuje se konzumiranje lanenog semena,šljiva i suvih smokvi jer podstiču čišćenje organizma preko creva. Piti dovoljne količine tečnosti,najbolje vode (oko 2 litre dnevno). Voda pomaže da se sluz razredi i lakše izbaci iz organizma.
Primenom ribljeg ulja može se pomoći kod smanjenja simptoma astme kod fizičkog napora. Studije su pokazale da smanjuje suženje disajnih puteva i time potrebu za korišćenjem lekova . I studije su time pokazale da deca koja koriste u svojoj ishrani povećanu dozu ribljeg ulja slabije oboljevaju od astme.
Hrana koja je bogata omega -3 masnim kiselinama
Najbolji izvori omega-3 masnih kiselina u ishrani su laneno, sojino i ulje uljane repice, zatim masne ribe, posebno ribe severnih mora (losos, haringa). U ribama iz Jadranskog mora najviše ih ima u plavoj ribi (tunjevina, bakalar, sardele) a od sladkovodnih riba štuka, smuđ i tolstolobik imaju najpovoljniji masno kiselinski sastav. Riblja ulja dobijena iz jetre riba koja se koriste kao dodaci u ishrani imaju bogat sadržaj vitramina A i D ali ne sadrže značajne količine omega-3 masnih kiselina.
Poslednjih godina sve veću pažnju privlače dijetarni saplementi sa ribljim uljem i funkcionalna hrana odnosno namirnice obogaćene biološki aktivnim komponentama DHA i EPA. Preparati su pripremljeni u vidu kapsula koje sdrže po 500mg koncentrata ribljeg ulja uz dodatak vitamina E. Preporuka za unos je 3 kapsule do najviše 6 kapsula na dan.Važno je napomenuti da je apsorpcija i iskoristljivost EPA i DHA efikasnija pri unosu ribe u poređenju sa dijetnim saplementima.
Коментари
Постави коментар