Пређи на главни садржај

Ishrana kod astme

Čitajući tekstove o astmi  po novinama ,internetu i knjigama došla sam do jednog zaključa da astma nije tako strašna bolest i može da se kontroliše uz pomoć ishrane i terapije koju doktor prepiše. I ja sam  asmatičar i stojim iza toga da uz pomoć adekvatne terapije i čuvanja od zagušljivih prostorija,alergena koje je izazivaju  i svega ostalog što je pogoršava može da se postigne jedan efekat kada ona miruje i pod kontrolom je. I kako u narodu kažu od nje se ne umire sa njom se živi.
                                                     
                                 

Ovde ću malo da se baziram na ishranu kod asmatičara,sta joj prija a šta šteti.


Kao prvo znamo da je astma bolest disajnih puteva koja sprovode vazduh u i iz pluca. Disajni putevi su u astmi crveni i osetljivi (upaljeni) i burno reaguju na promenu vremena,za vreme prehlada,virusne infekcije ili u kontaktu sa izazivačima astme.
Ona se karakterise ponavljanim epizodama zviždanja u grudima ,otežano disanje ,stezanje u grudnom košu i kašlja,posebno u toku noći i u jutarnjim časovima. Epizode otežanog disanja i sviranja u grudima mogu da dodju spontano ili u nakon uzimanja lekova za širenje disajnih puteva (poznati bronhoinhalatori ventolin,berodual i sl).




Postoji statistika koja kaže da u svetu ima negde oko 5% odraslih osoba i oko 12% dece koji imaju astmu. Ali epidemiolozi su zabeležili stalni porast obolelih od astme i to posebno u zemljama koje su industriski jako razvijene. I u preko polovini slučajeva simptomi astme se javljaju u detinjstvu i ranoj madosti a čak preko 95% slučajeva su oni koje prve tegobe osete pre 45 godine života.




Ishrana je jako bitna kada je astma u pitanju jer da bi se organizam borio protiv svih alergena koji uzrokuje njene pojave i tegobe potrebno je unositi dovoljno vitamina B,C,D,A,E kao i kalcijum,magnezijum  i cink. U ishrani je jako bitno uvesti i integralne žitarice ,mahunarke i kao i veće količine svežeg voćai povrća ..kao i posno meso i ribu(losos i skuša),do 3 jajeta dnevno i puno nemasnih mlečnih proizvoda.


Najvažnije je izbegavati veće količine slatkiša i slanih grickalica,masnu hranu i konzervisanu,pohovana jela i pržena u dubokom ulju kao i gazirane napitke.


Preporučuje se konzumiranje lanenog semena,šljiva i suvih smokvi jer podstiču čišćenje organizma preko creva. Piti dovoljne količine tečnosti,najbolje vode (oko 2 litre dnevno). Voda pomaže da se sluz razredi i lakše izbaci iz organizma.


Primenom ribljeg ulja može se pomoći kod smanjenja simptoma astme kod fizičkog napora. Studije su pokazale da smanjuje suženje disajnih puteva i time potrebu za korišćenjem lekova . I studije su time pokazale da deca koja koriste u svojoj ishrani povećanu dozu ribljeg ulja slabije oboljevaju od astme.


Hrana koja je bogata  omega -3 masnim kiselinama




Najbolji izvori omega-3 masnih kiselina u ishrani su laneno, sojino i ulje uljane repice, zatim masne ribe, posebno ribe severnih mora (losos, haringa). U ribama iz Jadranskog mora najviše ih ima u plavoj ribi (tunjevina, bakalar, sardele) a od sladkovodnih riba štuka, smuđ i tolstolobik imaju najpovoljniji masno kiselinski sastav. Riblja ulja dobijena iz jetre riba koja se koriste kao dodaci u ishrani imaju bogat sadržaj vitramina A i D  ali ne sadrže značajne količine omega-3 masnih kiselina.

Poslednjih godina sve veću pažnju privlače dijetarni saplementi sa ribljim uljem i funkcionalna hrana odnosno namirnice obogaćene biološki aktivnim komponentama DHA i EPA. Preparati su pripremljeni u vidu kapsula  koje sdrže po 500mg koncentrata ribljeg ulja uz dodatak vitamina E. Preporuka za unos je 3 kapsule do najviše 6 kapsula na dan.Važno je napomenuti da je apsorpcija i iskoristljivost EPA i DHA efikasnija pri unosu ribe u poređenju sa dijetnim saplementima.




                       
                                               

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.