Пређи на главни садржај

Zdravlje creva i probavnog sastava




probioticiDobre bakterije u vašim crevima nazivaju se različitim imenima, probiotici, korisne bakterije, dobra crevna mikroflora, prijateljska flora i sl.

Vaše crevo ima dobre i loše bakterije. Dobre bakterije održavaju zdravlje vašeg probavnog sastava tako što sprečavaju loše bakterije da se multipliciraju.

Kod većine ljudi loše bakterije dominiraju u crevima, a to se očituje kroz mnogobrojne bolesti. Većina ljudi kasnije u životu pati od neke bolesti koja je rezultat lošeg zdravlja creva.

Kada se loše bakterije multipliciraju?

Loše bakterije umnožavaju se kada:

- Konzumirate otrove poput pesticida, štetnih aditiva, konzervansa, boja i sl.

- Pijete alkohol

- Jedete visoko prerađenu hranu

- Nedostaje vam proteina u ishrani

- U stresnom ste ili anksioznom razdoblju

- Pijete neke lekove ili medikamente.

Dobre bakterije skup su stotina različitih vrsta bakterija. One zajednički kreiraju pH okruženje 5.9 do 6.9 što se smatra zdravim crevnim okruženjem.

Loše bakterije najaktivnije su u pH okruženju 7.1 do 7.9.

Acidophilus i bifidus su najvažnije dobre bakterije u vašim crijevima. Kada su te bakterije dovoljno aktivne u vašim crevima sprečavaju širenje najrazličitijih mikroorganizama, parazita, bakterija i virusa, posebno salmonele, virusa herpesa, sifilisa, gripe, te sprečavaju bolesti poput dizenterije, otrovanja krvi, meningitisa, upale pluća, gripe i sl.

Dobre bakterije sprečavaju množenje svih tih loših mikroorganizama, i njihovu apsorpciju u krv, a time u ostale organe tela.

Zbog toga je nužno održavati u crevima dominantnima dobre bakterije. Ako primetite neke probavne smetnje ?dobre bakterije i potaknite ih da se multipliciraju.

Hrana koja sadrži probiotike:

- Jogurt

- Mlaćenica

- Kefir

- Kiseli kupus

- Pivski kvasac.

Prebiotici

Prebiotici su relativno novo otkriće. Oni su hrana koju probiotici konzumiraju, najčešće određene vrste šećera. Uzimajući hranu koja se smatra prebioticima hranite dobre bakterije i osiguravate dobru crijevnu mikrofloru. Prebiotici uključuju:

- Med

- Voće

- Jabukovo sirće

- Paradajiz

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.