Sve veći broj majki želi da sačuva krv iz pupčanika bebe, imajući u vidu da ta krv jedan od najboljih izvora matičnih ćelija - ističe prof. dr Lorenca Lazari, direktor Fondacije za istraživanja u bolnici Ospedale mađore polikliniko i jedan od najpoznatijih evropskih profesora u toj oblasti.
Profesorka Lazari napravila je svoj „patent“ - metodu umnožavanja matičnih ćelija. Time je rešen problem nedovoljnog broja matičnih ćelija primenjenih u lečenju pacijenata koji imaju više od 40 kilograma.
- Sakupljanje krvi iz pupčanika može biti u većim ili manjim količinama i puno zavisi od dužine samog pupčanika. Kako iz malog uzorka postoji mali broj matičnih ćelija, počeli smo da radimo na tome da umnožimo matične ćelije koje dobijemo da bi se mogle transplantirati u odraslog pacijenta, većeg pacijenta - objašnjava dr Lazari.
Dnevno se u javnu banku matičnih ćelija u okviru bolnice dopremi 20 uzoraka iz 21 ginekološkog centra u Italiji. Danas se tu čuva oko 8.000 uzoraka. Prema rečima dr Lazari, krv iz pupčanika može da se koristi za transplantaciju kod poremećenih ili oštećenog tkiva.
Testiranjem ćelija u životinjskim modelima može da se sagleda njihov realni potencijal. Prvi model na kome su primenjene te ćelije bilo je oštećenje tkiva, drugi - akutno oštećenje pluća, a treći - akutno oštećenje bubrega. Jedna od brojnih studija na Odeljenju regenerativne medicine rađena je na osobama koje su pretrpele presecanje ili oštećenja kičmene moždine, najčešće usled pada sa motora.
Takođe, jedno istraživanje bilo je posvećeno lečenju ciroze jetre. Naučnici iz Milana uspeli su da oštećeno tkivo vrate „desetak godina unazad“, u fazu kada je ono bilo normalno. Jedna od aktuelnih studija proučava mogućnost reparacije oštećenog srčanog mišića kod pacijenata sa teškim srčanim oštećenjem posle infarkta.
Svi pacijenti koji su lečeni matičnim ćečlijama bili su na listi za transplantaciju srca, a nakon terapije, dobro se osećaju i više nisu na listi čekanja za presađivanje novog organa. Istražuje se i primena matičnih ćelija na pacijentima koji boluju od Parkinsonove bolesti, kao i regeneracija koštanog tkiva.
U ovoj instituciji, objasnila je dr Lazari, smešten je i jedan od najboljih evropskih centara za prevremeno rođenu decu. Tako, primera radi, u Srbiji ima izgleda da preživi beba rođena u 28. nedelji i jednog kilograma težine, dok u Milanu „rutinski“ preživljavaju deca rođena u 24 i 25 nedelji trudnoće, zahvaljujući izvanrednoj nezi.
Kako ta deca imaju ekstremmno nezrela pluća, neonatolozi su pokušali da zajedno sa naučnicima tu nezrelost prevaziđu - uz pomoć matičnih ćelija. - Kada pričamo o plućima, pričamo o mogućnosti angiogeneze, stvaranja novih krvnih sudova. Do sada je rađena transplantacija matičnih ćelija u periferni krvotok.
One su dovoljno „pametne“ da „namirišu“ problem, odu do oštećenog tkiva i počnu poroces reparacije. Primetili smo da matične ćelije koje smo ubrizgali u periferni krvotok dođu do oštećenog tkiva, ali se ne usađuju u to tkivo. One izlučuju određene faktore kojim matične ćelije koje se inače nalaze u plućnom tkivu probude i kažu „kreni da radiš nešto, oštećeno ti je tkivo na kome se nalaziš".
Mi to kolokvijalno nazivamo „dragstorom“ ili proizvodnjom lekova - kaže naša sagovornica. Na odeljenju koje je nedavno posetila grupa novinara iz Srbije, između ostalog, pripremaju se matične ćelija za istraživanja, kako iz krvi pupčanika, tako i koštane srži. - Puna krv nije krajnji cilj, već matične ćelije.
Pokušavamo da procesom odbacimo druge ćelije, da nam ostanu samo matične, koje se čuvaju na minus 196 stepeni celzijusa. Periodično se proverava da li su ćelije stavljene u banku 1992. i dalje žive i da li se mogu koristiti. Rezultat je dobar - ističe Lazari. Manje - više sva tkiva imaju matične ćelije.
Jedan od izvora je tkivo koje se nalazi u pulpi zuba, a postoji ideja da se napravi banka za čuvanje upravo tih ćelija. Zanimljivo je da su ćelije iz tkiva pupčanika upravo odgovorne za stvaranje neurološkog tkiva, a nema ih u krvi pupčanika. Tako, buduća istraživanja treba da potvrde da su ćelije iz tkiva mnogo bolji izvor za lečenje neurodegenerativnih procesa u ljudskom telu.
Za razliku od krvi, ovde veličina ne definiše kvalitet. Danas, naučnici su u mogućnosti da od malog uzorka prošire tu koloniju matičnih ćelija. Dr Mima Fazlagić, medicinski savetnik Krio sejva, najveće privatne banke matičnih ćelija u kojoj se čuva 170.000 uzoraka, ističe da podržava razvoj javne banke matičnih ćelija u Srbiji.
- Krio sejv je spreman da potpuno besplatno, za javnu banku u Srbiji pokloni sve svoje procedure i uradi na način kako se to radi Evropi. Ljudi koji su mogli da plate su te uzorke sačuvali, ali važno je što smo u Srbiju doveli nauku o regenerativnoj medicini, omogućili da postanemo deo sveta, da naučnici svetskog glasa dođu u Beograd, da se ubuduće neka klinička ispitivanja zajedno sa njima rade u Beogradu - kaže dr Fazlagić.
Više od 20 porodilišta u Srbiji imaju akreditaciju Ministarstva zdravlja da se prilikom porođaja mogu uzimati uzorci za čuvanje matičnih ćelija. Prošle godine Upravi za biomedicinu podnet je zahtev da se, osim krvi pupčane vrpce, odobri uzimanje i čuvanje pet santimetara tkiva pupčanika, kako bi se dobio još veći broj matičnih ćelija.
Stručnjaci iz oblasti regenerativne medicine ukazuju da se matičnim ćelijama uspešno leči oko stotinak oboljenja, od povreda do najtežih bolesti. One se mogu uzimati i iz koštane srži, sala, zuba, ali su najkorisnije matične ćelije iz pupčanika, takozvane „mezenhimalne ćelije“ koje imaju veliki potencijal da se razviju u kosti, hrskavicu, salo, jetru, nervne ćelije, ćelije pankreasa i mišića.
Anatomija
Najstarija bolnica u Milanu, Ospedale mađore polikliniko, napravljena u 15. veku. U njoj je Leonardo da Vinči imao vežbe iz anatomije. Tela preminulih u to vreme ostavljana su u dvorištu iza bolnice, sve dok od njih ne bi ostale samo kosti. Upravo u toj zgradi, Leonardo je napravio prve pomake u razumevanju anatomije.
Bolnica je vremenom adaptirana, a sada se pravi nova zgrada gde će prva četiri sprata biti za „normalne“ kliničke procedure, dok će poslednja dva biti posvećena nauci. Laboratorije će se preseliti u veliku zgradu gde će se nalaziti 1.000 kvadratnih metara prostora GMP sertifikovanih laboratorija za dalja istraživanja.
Iskustvo
Prva javna banka matičnih ćelija iz krvi pupčanika u Milanu osnovana je 1992, a tri godine ranije urađena je prva transplantacija krvi iz pupčanika. Od 1998. u toj ustanovi rade se istraživanja u kojima se koriste matične ćelije iz krvi i tkiva pupčanika.
Danas, svaka regija u Italiji ima takvu javnu banku, a, ukoliko to žele, građani mogu da matične ćelije deteta povere na čuvanje nekoj od stranih privatnih banaka.
- Sakupljanje krvi iz pupčanika može biti u većim ili manjim količinama i puno zavisi od dužine samog pupčanika. Kako iz malog uzorka postoji mali broj matičnih ćelija, počeli smo da radimo na tome da umnožimo matične ćelije koje dobijemo da bi se mogle transplantirati u odraslog pacijenta, većeg pacijenta - objašnjava dr Lazari.
Dnevno se u javnu banku matičnih ćelija u okviru bolnice dopremi 20 uzoraka iz 21 ginekološkog centra u Italiji. Danas se tu čuva oko 8.000 uzoraka. Prema rečima dr Lazari, krv iz pupčanika može da se koristi za transplantaciju kod poremećenih ili oštećenog tkiva.
Testiranjem ćelija u životinjskim modelima može da se sagleda njihov realni potencijal. Prvi model na kome su primenjene te ćelije bilo je oštećenje tkiva, drugi - akutno oštećenje pluća, a treći - akutno oštećenje bubrega. Jedna od brojnih studija na Odeljenju regenerativne medicine rađena je na osobama koje su pretrpele presecanje ili oštećenja kičmene moždine, najčešće usled pada sa motora.
Takođe, jedno istraživanje bilo je posvećeno lečenju ciroze jetre. Naučnici iz Milana uspeli su da oštećeno tkivo vrate „desetak godina unazad“, u fazu kada je ono bilo normalno. Jedna od aktuelnih studija proučava mogućnost reparacije oštećenog srčanog mišića kod pacijenata sa teškim srčanim oštećenjem posle infarkta.
Svi pacijenti koji su lečeni matičnim ćečlijama bili su na listi za transplantaciju srca, a nakon terapije, dobro se osećaju i više nisu na listi čekanja za presađivanje novog organa. Istražuje se i primena matičnih ćelija na pacijentima koji boluju od Parkinsonove bolesti, kao i regeneracija koštanog tkiva.
U ovoj instituciji, objasnila je dr Lazari, smešten je i jedan od najboljih evropskih centara za prevremeno rođenu decu. Tako, primera radi, u Srbiji ima izgleda da preživi beba rođena u 28. nedelji i jednog kilograma težine, dok u Milanu „rutinski“ preživljavaju deca rođena u 24 i 25 nedelji trudnoće, zahvaljujući izvanrednoj nezi.
Kako ta deca imaju ekstremmno nezrela pluća, neonatolozi su pokušali da zajedno sa naučnicima tu nezrelost prevaziđu - uz pomoć matičnih ćelija. - Kada pričamo o plućima, pričamo o mogućnosti angiogeneze, stvaranja novih krvnih sudova. Do sada je rađena transplantacija matičnih ćelija u periferni krvotok.
One su dovoljno „pametne“ da „namirišu“ problem, odu do oštećenog tkiva i počnu poroces reparacije. Primetili smo da matične ćelije koje smo ubrizgali u periferni krvotok dođu do oštećenog tkiva, ali se ne usađuju u to tkivo. One izlučuju određene faktore kojim matične ćelije koje se inače nalaze u plućnom tkivu probude i kažu „kreni da radiš nešto, oštećeno ti je tkivo na kome se nalaziš".
Mi to kolokvijalno nazivamo „dragstorom“ ili proizvodnjom lekova - kaže naša sagovornica. Na odeljenju koje je nedavno posetila grupa novinara iz Srbije, između ostalog, pripremaju se matične ćelija za istraživanja, kako iz krvi pupčanika, tako i koštane srži. - Puna krv nije krajnji cilj, već matične ćelije.
Pokušavamo da procesom odbacimo druge ćelije, da nam ostanu samo matične, koje se čuvaju na minus 196 stepeni celzijusa. Periodično se proverava da li su ćelije stavljene u banku 1992. i dalje žive i da li se mogu koristiti. Rezultat je dobar - ističe Lazari. Manje - više sva tkiva imaju matične ćelije.
Jedan od izvora je tkivo koje se nalazi u pulpi zuba, a postoji ideja da se napravi banka za čuvanje upravo tih ćelija. Zanimljivo je da su ćelije iz tkiva pupčanika upravo odgovorne za stvaranje neurološkog tkiva, a nema ih u krvi pupčanika. Tako, buduća istraživanja treba da potvrde da su ćelije iz tkiva mnogo bolji izvor za lečenje neurodegenerativnih procesa u ljudskom telu.
Za razliku od krvi, ovde veličina ne definiše kvalitet. Danas, naučnici su u mogućnosti da od malog uzorka prošire tu koloniju matičnih ćelija. Dr Mima Fazlagić, medicinski savetnik Krio sejva, najveće privatne banke matičnih ćelija u kojoj se čuva 170.000 uzoraka, ističe da podržava razvoj javne banke matičnih ćelija u Srbiji.
- Krio sejv je spreman da potpuno besplatno, za javnu banku u Srbiji pokloni sve svoje procedure i uradi na način kako se to radi Evropi. Ljudi koji su mogli da plate su te uzorke sačuvali, ali važno je što smo u Srbiju doveli nauku o regenerativnoj medicini, omogućili da postanemo deo sveta, da naučnici svetskog glasa dođu u Beograd, da se ubuduće neka klinička ispitivanja zajedno sa njima rade u Beogradu - kaže dr Fazlagić.
Više od 20 porodilišta u Srbiji imaju akreditaciju Ministarstva zdravlja da se prilikom porođaja mogu uzimati uzorci za čuvanje matičnih ćelija. Prošle godine Upravi za biomedicinu podnet je zahtev da se, osim krvi pupčane vrpce, odobri uzimanje i čuvanje pet santimetara tkiva pupčanika, kako bi se dobio još veći broj matičnih ćelija.
Stručnjaci iz oblasti regenerativne medicine ukazuju da se matičnim ćelijama uspešno leči oko stotinak oboljenja, od povreda do najtežih bolesti. One se mogu uzimati i iz koštane srži, sala, zuba, ali su najkorisnije matične ćelije iz pupčanika, takozvane „mezenhimalne ćelije“ koje imaju veliki potencijal da se razviju u kosti, hrskavicu, salo, jetru, nervne ćelije, ćelije pankreasa i mišića.
Anatomija
Najstarija bolnica u Milanu, Ospedale mađore polikliniko, napravljena u 15. veku. U njoj je Leonardo da Vinči imao vežbe iz anatomije. Tela preminulih u to vreme ostavljana su u dvorištu iza bolnice, sve dok od njih ne bi ostale samo kosti. Upravo u toj zgradi, Leonardo je napravio prve pomake u razumevanju anatomije.
Bolnica je vremenom adaptirana, a sada se pravi nova zgrada gde će prva četiri sprata biti za „normalne“ kliničke procedure, dok će poslednja dva biti posvećena nauci. Laboratorije će se preseliti u veliku zgradu gde će se nalaziti 1.000 kvadratnih metara prostora GMP sertifikovanih laboratorija za dalja istraživanja.
Iskustvo
Prva javna banka matičnih ćelija iz krvi pupčanika u Milanu osnovana je 1992, a tri godine ranije urađena je prva transplantacija krvi iz pupčanika. Od 1998. u toj ustanovi rade se istraživanja u kojima se koriste matične ćelije iz krvi i tkiva pupčanika.
Danas, svaka regija u Italiji ima takvu javnu banku, a, ukoliko to žele, građani mogu da matične ćelije deteta povere na čuvanje nekoj od stranih privatnih banaka.
Коментари
Постави коментар