Пређи на главни садржај

Seks može da vas ubije




Iznenadan prelazak sa umerene na intenzivnu fizičku aktivnost kao što je trčanje ili seks, mogu povećati šanse za srčani udar, pogotovo kod osoba koje ne vežbaju regularno.
Lekari su oduvek znali da fizička aktivnost može da izazove ozbiljne srčane probleme, dok nova istraživanja pokušavaju da utvrde koliki su tačno rizici. 

Tim naučnika na čelu sa dr Isom Dahabrehom iz Medicinskog centra u Bostonu je analizirao podatke iz 14 odvojenih istraživanja kako bi pronašli vezu između vežbanja, seksa i srčanih udara ili iznenadnih smrti uslovljenih srčanim napadima. 

Zaključili su da su 3.5 puta sklonije srčanom udaru ili iznenadnoj srčanoj smrti one osobe koje vežbaju redovno. Takođe, 2.7 puta su sklonije srčanom udaru u toku seksa ili odmah nakon odnosa. 

Bolesti srca su na prvom mestu kao uzroci smrti širom planete i uzrokuju više od 1.2 miliona srčanih udara samo u SAD-u. 

Džesika Paulus, načnik koji je radila na ovom istraživanju kaže da rizik raste ali da je njegov vremenski rok vrlo kratak. 

„Ovi rizici od smrti su izuzetno kratki, traju samo 1 do 2 sata u toku i nakon fizičke aktivnosti." 

Upravo zbog ovoga, rizici su i dalje vrlo neznatni u toku jedne godine. „Na uzorku od 1.000 osoba, kada pogledate individualnu aktivnost ili seksualne odnose u toku nedelje, dobijate da se ova veza javlja u 1 ili 2 slučaja godišnje." 

Još je bitno da se ova istraživanja povežu sa drugim rezultatima i da se tako može smanjiti rizik od smrti usled fizičke aktivnosti ili seksa za 30 odsto. 

„Ono što nam nije potrebno je da nakon ovih objavljenih rezultata ljudi pomisle kako vežba može biti opasna i da ostanu od redovnog vežbanja." 

Ovo zapravo znači da oni koji ne vežbaju redovno moraju početi sa nekim programom fizičke aktivnosti, prvo sa slabijim vežbama, da bi vremenom prešli na sve zahtevniji program.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.