Nedavno je objavljeno da Gvinet Paltrou (37) pati od osteopenije, retke bolesti kostiju od koje one slabe i koja je vrlo retka kod ovako mladih žena.
Ovo stanje može biti i uvod za osteoporozu, mnogo ozbiljniju bolest kostiju koja znači da su kosti postale vrlo krhke i lako lomljive. Pošto se zna da bolest nastaje usled nedovoljno vitamina D, to je navelo na spekulacije o tome da je njena makrobiotička ishrana krivac za to.
Makrobiotička ishrana je zasnovana na istočnjačkoj filozofiji o jinu i jangu (komplementarne i suprotne sile prirode) koja zastupa neobrađenu, zdravu, prirodnu i, uglavnom, biljnu hranu. Koriste se cele žitarice, povrće, voće, fermentisana soja, pasulj i supe od povrća, pečuraka, algi, zrnevlja i misoa (sa dodatkom ribe, oraha, semenki i voća).
Tipična makrobiotska ishrana se sastoji iz 50 do 60 odsto celih žitarica, 20 do 25 odsto organskog i lokalnog voća i povrća, i 5 odsto morskog povrća, 5 do 10 odsto supa. Mlečni proizvodi, meso i šećeri nisu poželjni a neko povrće (krompir, paradajz, spanać, tikvice, avokado, plavi patlidžan, paprike, asparagus i repa) je skroz zabranjeno, kao i nelokalno, sezonsko voće.
Zagovornici tvrde da ova vrsta ishrane može izlečiti brojne bolesti, uključujući i rak, ali i da pomaže kod duhovnog i fizičkog zdravlja. Ovo je uglavnom biljni režim ishrane sa malo masti a dosta vlakana – zbog čega i jeste odlična za zdravlje, ali joj nedostaju određeni vitamini i minerali. Vitamin D i B12, gvožđe, protein i kalcijum skoro da ne postoje u ovoj dijeti.
Ishrana ne dozvoljava dodatke i zbog toga se kod onih koji se ovako hrane često javlja nutritivna deficijencija. Isto kao i u slučaju veganizma, morate vrlo pažljivo da koristite ove namirnice i ako želite da ostanete zdravi, morate uzimati i dodatke. Dnevna doza vitamina D koja se preporučuje je 400 do 800 jedinica dnevno za osobe mlađe od 50 godina a 800 do 1000 jedinica za starije.
Vrlo je malo namirnica koje imaju vitamin D. Oni koji ga unose redovno znaju da se on može naći u izlaganju sunčevoj svetlosti, kroz žitarice za doručak, mleko i sokove sa pojačanim kalcijumom. U divljim ribama (losos, tuna i skuša) i u ribljem ulju su najbolje zalihe (85g lososa ima 794 IU, ili 200 odsto dnevne potrebe).
Manja količina se može naći u goveđoj jetri, siru, žumanicma i pečurkama. Postoji i hrana pojačana ovim vitaminom u razmeru od 40 do 150IU, dok multivitamini imaju oko 400IU. Uz sve dodatke ishrani, preporučuje se i petnaestominutno izlaganje suncu nedeljno. Ovaj vitamin pomaže telu da upija kalcijum i druge sastojke koji su izuzetno bitni za zdravlje kostiju.
Kada ga nemate dovoljno, kosti postaju krhke, meke i lomljive. Paltrou kaže da je malo popustila sa ishranom ali da i dalje ne jede mlečne proizvode. Pošto ona živi u Londonu, gradu sa više oblaka nego sunca, moguće je da joj je nedostajao vitamin D. Svaka ishrana se mora pratiti i odgovorno se moraju konzumirati sve namirnice. Pre svake promene režima ishrane, posetite lekara i saslušajte šta vam on može reći i šta vam preporučuje.
Коментари
Постави коментар