Za većinu laboratorijskih analiza poželjno je da pacijent ne jede ništa šest do dvanaest sati pre vađenja krvi.
Samo jedna jutarnja kafa sa šećerom pre vađenja krvi može da bude razlog za „lažne“ rezultate, pre svega glukoze. Zbog toga pripreme pre vađenja krvi treba shvatiti ozbiljno i pridržavati se uputstava lekara.
Za većinu laboratorijskih analiza poželjno je da pacijent ne jede ništa šest do dvanaest sati pre vađenja krvi. Obilna, masna večera može, prema rečima profesorke dr Dušice Čeleketić, hematologa iz Kliničko bolničkog centra „Zemun“, da poveća vrednosti triglicerida i holesterola u krvi:
- Pacijentima se savetuje da pre analiza ne jedu mlečne proizvode, jaja, pržena jela, meso ili beli hleb. Isto važi i za sokove obogaćene vitaminima. Dan pre analiza treba jesti laganu hranu, na primer bareno povrće i to u umerenim količinama.
Čak i ako se nešto „prezalogaji“ neposredno pre vađenja krvi može da poveća vrednosti masnoća.
Pravilo neuzimanja hrane posebno važi za one koji žele da utvrde nivo masnoće u krvi. Da bi se dobili validni rezultati masnoća, pacijenti ne smeju da jedu ništa 12 sati pre vađenja krvi. Za sve ostale analize poželjno je ne jesti šest sati pre vađenja krvi.
JUTARNJI UZORCIDnevni ritam uzimanja uzorka za analizu je vrlo bitan. Referentne vrednosti za pojedine analize u jutarnjim časovima nisu iste sa vrednostima u večernjim satima i tada je bitno ispoštovati proceduru koju propiše lekar. Vrednosti pojednih laboratorijskih analiza menjaju se u toku dana, a najbolje je analizirati ih ujutru. Ako se uzorci uzimaju u večernjim satima (zbog hitnih slučajeva) lekar pri tumačenju rezultata uzima u obzir te okolnosti.
Profesorka dr Branislava Brkić, biohemičar „Beo-lab“ laboratorije, objašnjava i da određeni lekovi mogu da utiču na pojedine parametre, naročito ako se radi određivanje gvožđa u krvi.
- Pacijenti koji su na terapiji gvožđem ne treba da uzimaju terapiju četiri dana pre vađenja krvi, dok oni koji uzimaju vitamin B12, kao u terapiji anemije, ne smeju da uzimaju lekove deset dana pre analiza krvi - upozorava prof. Brkić.
I uobičajena terapija za hronične bolesnike, hipertenzičare, dijabetičare ili srčane bolesnike može da da pogrešne rezultate.
Jutro pre vađenja krvi treba preskočiti redovnu terapiju i popiti je posle davanja uzoraka za analizu.
- Uzimanje pojednih lekova uslovljava izlučivanje enzima jetre pa se mogu pojaviti rezultati laboratorijskih analiza koje znatno odstupaju od referentnih vrednosti ili nisu posledica oboljenja jetre - kaže profesorka Brkić.
Intezivan fizički napor i izlaganje ekstremnim uslovima kao što su niske i visoke temperature takođe mogu da utiču na vrednosti pojedinih laboratorijskih analiza.
Tako, enzim kreatin kinaza koji je dijagnostički važan pokazatelj infarkta miokarda i mišićnih bolesti, na primer, može u tom slučaju da bude veći i deset puta od referentnih vrednosti posle fizičkog napora.
Izvor:Novosti
Коментари
Постави коментар